Masterplan razvoja turizma u Međimurju
U planu je pokretanje čak 160 većih i manjih projekata koji bi Međimurje trebali pretvoriti u prepoznatljiv turistički brend, a u top pet projekata svakako je i obnova Starog grada u Čakovcu, kao i budući Ekomuzej Međimurja
Povećanje smještajnih kapaciteta za još 600 kreveta, povećanje prosječne dnevne potrošnje domaćih gostiju za petinu, broja jednodnevnih posjetitelja za 1,2 puta, a iskorištenosti smještanih kapaciteta za 12 posto... Neki su to od ciljeva zacrtanih u Masterplanu razvoja turizma Međimurske županije do 2020. godine, koji su izradili stručnjaci Instituta za turizam iz Zagreba.
U planu je pokretanje čak 160 većih i manjih projekata koji bi Međimurje trebali pretvoriti u prepoznatljiv turistički brend. Najveći su projekt buduće toplice u Draškovcu, rekreacijsko-lječilišni kompleks “Vrt Hrvatske”.
– U top pet projekata svakako je i obnova Starog grada u Čakovcu, kao i budući Ekomuzej Međimurja, koji bi objedinio sve manje etnografske zbirke i stare zanate poput kovača, košarača, lončara, mlinara, skelara i zlatara – ističe Rudi Grula, stručnjak za turizam i direktor Turističke zajednice Međimurske županije.
Selo u ekomuzeju
Dio Ekomuzeja bilo bi i tzv. Međimursko selo, zaokruženi tradicijski prostor za koji se kao najizglednija lokacija spominje Dekanovec. Uvrsti li se međimurska etnobaština na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine, bit će to dodatni mamac za turiste.
Na području Međimurja gostima su na raspolaganju 22 smještajna objekta s 544 sobe i apartmana te ukupno 1392 kreveta. Iskorištenost ležajeva u hotelima prošle je godine bila svega 31,5 posto, s time da je najveću popunjenost imao Sveti Martin s više od 40 posto, dok je Čakovec na 17,6 posto, manje od Preloga i Nedelišća.
Lani je u županiji ostvareno 127.000 noćenja, što je porast od 14,4 posto. U razdoblju od 2001. do 2015. broj noćenja povećan je za čak 6,4 puta! Domaći gosti ostvarili su lani 51 posto noćenja, a od inozemnih trećina je Slovenaca, a potom slijede Austrijanci, Nijemci i Talijani. Trebat će i dalje razvijati hotelsku ponudu, a posebno izgradnju većeg broja manjih tematiziranih hotela, s naglaskom na Čakovec.
Registrirano je i 358 ugostiteljskih objekata, od čega 23 restorana. Grula od većih projekata ističe i budući tematski zabavni park na starom graničnom prijelazu u Goričanu te tri vidikovca, od kojih će najveći biti podignut na Mađerkinu bregu kod Štrigove.
Sad nema nijednog kampa
Masterplan predviđa i poticanje izgradnje nekoliko manjih kampova uz rijeke i jezera ili glavne prometne pravce. Međimurje danas, zvuči nevjerojatno, nema ni jedan kamp! U planu je i razvoj riječnog prijevoza izletničkim brodovima.
Unatoč tome što prema europskim mjerilima plovni put rijeka Drave i Mure u Međimurju nije kategoriziran, potencijal je velik, a uz te dvije rijeke Međimurje ima i najveće umjetno jezero u Hrvatskoj, dugo jedanaest kilometara, idealno i za vodene sportove poput skijanja na vodi i jedrenja.
Za Stari grad Čakovec pokrenut je niz projekata proširenja muzejskih postava i obnove palače, bedema i parka. U prvoj fazi procijenjenoj na pet milijuna eura planira se ustrojavanje muzeja nematerijalne baštine s temama obrane od Turaka, legendi, školstva i prosvjete.
Na popisu planova je i Vinski centar s Muzejom vina, kao kruna Vinske ceste. Više će se u promidžbi koristiti i to što je dr. Rudolf Steiner, otac biodinamike i antropozofije, rođen u Donjem Kraljevcu, a to će zajedno s labirintima energije u Badličanu biti dio tzv. ezoterijskog turizma.
