PROMOCIJA KULTURNE I DUHOVNE BAŠTINE
Izložba predstavlja djela koja su nastala na likovnoj koloniji na Marjanu, a aerodrom je, kazao je Boban, mjesto s kojega može nastaviti put po svijetu
Radovi eminentnih slikara i kipara nastali na likovnoj koloniji održanoj prije tri godine kod crkvice na Marjanu predstavljeni su na izložbi "Posveta svetom Jeronimu", otvorenoj u zračnoj luci u Kaštelima koja nosi ime zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije. Postavljena je u povodu Dana županije, blagdana sv. Jeronima i 60. obljetnice osnutka zračne luke, a inicijatori izložbe su predstojnik Ureda župana Davor Pavić i voditeljica Sveučilišne galerije Helena Trze Jakelić. Na svečanom otvaranju postava, uz župana Blaženka Bobana, direktora zračne luke Josipa Čolića i povjesničara umjetnosti dr. Joška Belamarića, koji je govorio o važnosti ove izložbe, sudjelovali su i brojni autori predstavljenih radova.
Značajan teološki opus
Boban je istaknuo kako je upravo zračna luka mjesto s kojega izložba može nastaviti put prema međunarodnoj publici.
– Ovu izložbu predstavljamo treći put. Nakon Sveučilišne galerije i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sada je stigla i u Zračnu luku "Sveti Jeronim". Plan nam je da potom krene na put diljem Europe, pa i svijeta, a odakle bi mogla krenuti nego upravo iz Zračne luke "Sveti Jeronim"? Gotovo da nema velikog svjetskog umjetnika koji se nije bavio likom i djelom svetog Jeronima, a nama je posebno važno što je povezan s našim prostorom i kulturnom tradicijom. Tu je i poveznica s Markom Marulićem i cjelokupnom baštinom koju želimo predstaviti svijetu – rekao je splitsko-dalmatinski župan.
U ime autora govorio je Josip Botteri Dini, koji je podsjetio na povijesnu ulogu svetog Jeronima.
– Živio je prije otprilike 1600 godina, a rođen je u rimskoj Dalmaciji. Njegov doprinos kršćanstvu je golem, a posebno je važan rad na Svetom pismu. Napravio je prvu sintezu i od njega do dana današnjega ide Sveto pismo, na način kako ga je on, rekao bih, režirao. Izložba dokazuje kako Hrvatima sveti Jere nije samo povijesna činjenica. On je s nama dokle god nam Sveto pismo bude životni smjeropis – kazao je.
Belamarić se osvrnuo na povezanost svetog Jeronima s dalmatinskim kulturnim prostorom. Govorio je o tome kako je tijekom stoljeća postao važan među dalmatinskim humanistima i intelektualcima te kako se njegov kult veže za predaje o Marjanu.
– Sveti Jeronim je prije 1600 godina imao taj svoj kolerični stil, a mi Dalmatinci prepoznajemo nešto od sebe u njemu. On je od 15. i 16. stoljeća postao svetac dalmatinskih humanista i intelektualaca, Gučetića u Dubrovniku, Marulića u Splitu, Čipika u Trogiru, a cijeli taj krug ljudi u njemu je prepoznavao nešto svoje. Marjan je pak posebno mjesto. Postoji i svjedočanstvo španjolskog putnika iz 15. stoljeća kojemu su u Splitu pokazali mjesto za koje su tvrdili da je Jeronimovo rodno mjesto. Taj prostor Marjana zapravo je jedno od naših središnjih svetišta, a u umjetnosti je još nedovoljno prisutno – rekao je.
Istaknuo je i koliko je marjanski prostor poticajan za umjetnike, podsjetivši na velike dalmatinske slikare poput Emanuela Vidovića, Ignjata Joba Miše i drugih autora koji su svojim radom obilježili domaću umjetnost.
Uz proslavu 60. obljetnice
Izložba ima posebno značenje i za Zračnu luku "Sveti Jeronim" jer se poklopila sa 60. obljetnicom rada, a Čolić je naglasio kako je, uz prometnu, njezinim otvaranjem dobila i kulturnu ulogu.
– Ovo je prvi put da imamo ovakvu izložbu i vjerujem da će privući pozornost velikog broja ljudi koji prolaze kroz zračnu luku. Mislim da je ovo lijep način da povežemo našu kulturnu i duhovnu baštinu s prostorom u koji svakodnevno dolaze ljudi iz raznih krajeva svijeta – kazao je.
Goran Balić, Ana Marija Botteri, Duje Botteri, Josip Botteri Dini, Željko Bubalo, Alma Čače, Vladimir Davidenko, Nikolina Džaja, Lili Glujić, Karin Grenc, Marko Gugić, Kažimir Hraste, Petar Jakelić, Kuzma Kovačić, Ivan Listeš, Đani Martinić, Duje Matetić, Zvonimir Mihanović, Matko Mijić, Tea Morić Šitum, Hrvoje Marko Peruzović, Dijana Iva Sesartić, Frane Šitum i Vice Tomasović umjetnici su čija su djela, nadahnuta svecem poznatom po izreci "Oprosti mi Bože jer sam Dalmatinac", predstavljena na izložbi.
