Život na kršu neraskidivo je povezan s podzemljem, poručuju iz Javne ustanove More i krš. U hrvatskom krškom podzemlju nalazi se čak 70 posto ukupnih zaliha pitke vode u zemlji, zbog čega je istodobno iznimno vrijedno i posebno osjetljivo na onečišćenje. Jame i špilje izravan su i najbrži put od površine do podzemnih voda, a otpad odbačen u njih ne ostaje skriven i bezopasan, nego može ugroziti izvore, vodocrpilišta, podzemna staništa te brojne rijetke i endemske vrste.
Jedan od uzroka poplava
Zato je čišćenje speleoloških objekata važna mjera zaštite pitke vode, prirode i zdravlja ljudi, a te su aktivnosti, ističu u JU More i krš, razvili od pojedinačnih lokalnih akcija do sustavnog programa koji obuhvaća cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju.
Aktivnosti su počele samostalnim čišćenjem jame na području Brštanova, a nastavile su se projektom Geoparka Viški arhipelag, u sklopu kojeg su čišćene jame i špilje na Visu. Otpad se često nalazi na velikim dubinama i teško dostupnim mjestima pa su za njegovo izvlačenje potrebni osposobljeni speleolozi, posebna oprema i dobra organizacija.
Iskustva iz prethodnih akcija bila su temelj za veliki projekt čišćenja ponora Lastovnjak u Dicmu. U ponor se godinama ilegalno odlagao otpad, zbog čega je gotovo potpuno izgubio svoju prirodnu funkciju. Njegovo začepljenje otpadom smatra se jednim od uzroka poplava na području Dicma.
Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iz Lastovnjaka je izvađeno gotovo 200 kubičnih metara otpada. Problem je bio posebno ozbiljan zbog blizine izvora Jadra i opasnosti od onečišćenja podzemnih voda koje se koriste za vodoopskrbu. Zbog nezakonitog odlaganja otpada podnesene su i kaznene prijave.
Čišćenje Lastovnjaka označilo je prekretnicu i početak sustavnijeg pristupa zaštiti krškog podzemlja, kažu u JU. Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, trenutačno se čiste dvije jame na Dinari i Čalina jama u Runovićima. U njih se otpad ilegalno odlagao više od trideset godina, a zbog velike količine trenutačno nije moguće ući dublje u objekte, istražiti ih niti utvrditi njihove dimenzije. Tek nakon čišćenja speleolozi će ih moći detaljno istražiti i dokumentirati.
Osigurana sredstva
Splitsko-dalmatinska županija osigurala je sredstva za čišćenje još šest speleoloških objekata, na Visu i Braču te u Cetinskoj krajini, na imotskom i makarskom području i u Zamosorju. JU More i krš objavila je javni poziv i trenutačno prikuplja prijave aktivnih speleoloških udruga. Cilj je nastaviti čišćenje krškog podzemlja diljem županije, poticati speleološke aktivnosti te ojačati udruge koje sudjeluju u njegovu istraživanju i zaštiti.
Ono što se odbaci u podzemlje ne nestaje, već može završiti u vodi koju pijemo, a čuvajući jame, špilje i podzemne tokove, čuvamo pitku vodu, prirodu i zdravlje budućih generacija, poručuju iz Javne ustanove More i krš.