Digitalna Dalmacija i Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu proširuju suradnju s ciljem povezivanja tehnologije, umjetnosti i dizajna. Sporazum su potpisali splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i dekanica Umjetničke akademije dr. sc. Miona Miliša.
Povezani od 2017.
Riječ je o novom koraku u povezivanju Županije i Sveučilišta, čija suradnja na projektima Digitalne Dalmacije traje od 2017. godine, kada su s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom pokrenute prve generacije programa EDIT. Poslije se proširila i na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.
Boban je podsjetio da je Digitalna Dalmacija počela djelovati u prostorima FESB-a, a danas ima vlastiti tehnološki hub i surađuje s mnogim sastavnicama Sveučilišta.
– Umjetnička akademija okuplja mlade ljude koji kroz empatiju, dušu i srce daju sebe i svoj rad predstavljaju svijetu. Kako će se to povezati s tehnologijama Digitalne Dalmacije, tek ćemo vidjeti. Entuzijazam je velik i vjerujem da će rezultati biti posebno zanimljivi – poručio je Boban.
Prvi zajednički projekt, nazvan "Umjetna inteligencija i budućnost (u Dalmaciji)", studentima će omogućiti istraživanje utjecaja umjetne inteligencije na svakodnevni život, a svoja će promišljanja predstaviti u radovima iz područja vizualnih komunikacija. Predstavio ga je Damir Brčić, voditelj Digitalne Dalmacije.
Neizbježne promjene
Projekt će se odvijati tijekom zimskog semestra. Studenti će na edukacijama i radionicama istraživati kako bi umjetna inteligencija mogla utjecati na kulturu, stanovanje, obrazovanje i svakodnevne navike, a rezultate oblikovati u umjetničke vizualizacije mogućih scenarija budućnosti. Osmislio ga je dr. sc. Ivica Mitrović s Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija.
Dekanica Miliša istaknula je kako je praćenje tehnoloških promjena neizbježno te kako Umjetnička akademija u umjetnoj inteligenciji vidi potencijal za suradnju. Osim u dizajnu, kazala je, mogućnosti primjene novih tehnologija prepoznaje u likovnoj, glazbenoj i kazališnoj umjetnosti, a posebno u konzervaciji i restauraciji. Kao primjere navela je digitalizaciju umjetnina, artefakata, glazbenih sadržaja i kazališnih predstava te stvaranje digitalnih repozitorija.
Suradnju je podržao i prorektor Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. sc. Vladimir Pleština, istaknuvši da razvoj umjetne inteligencije otvara prostor za povezivanje područja koja su se donedavno činila udaljenima.