U Hrvatskoj živi 1279 pripadnika ruske nacionalne manjine
Dolaze i djeca koja se školuju za turistička zanimanja pa žele znati ruski. Veli se: koliko jezika znaš, toliko vrijediš
Anamarija Glavina, učenica Srednje škole Prelog u Međimurju, osvojila je nedavno prvo mjesto na Međunarodnom festivalu ruskog jezika u Moskvi, u kategoriji vokala i zborskog pjevanja. Iako joj ruski nije materinski jezik, popela se na tron, baš kao i pet godina prije nje Anela Ilijaš iz susjednog sela Čehovca, koja je na međunarodnoj olimpijadi u Moskvi osvojila prvo mjesto u poznavanju ruskog jezika. Objema je djevojkama zajedničko to što im je jedan od roditelja porijeklom iz Rusije i to što ih podučava profesorica Tatjana Mikolaj.
“Kto vjigral?”
– U ovoj školskoj godini imam 70 učenika, a koliko je bilo sve zajedno u deset godina, nisam brojila. Mogla bih ih imati i više, ali ne mogu ih više uzeti – kaže T. Mikolaj, koju je u Međimurje prije dvadesetak godina, kao i mnoge njezine sunarodnjakinje koje su upoznale Međimurce na privremenom radu, dovela ljubav. Postala je međimurska snaha, no daleko od toga da je zaboravila svoje korijene. Glavni joj je posao podučavanje ruskog u nekoliko škola. I to ne samo za pripadnike ruske nacionalne manjine.
– Predajem ruski jezik i interes je velik, počeli su i Međimurci učiti ruski jer im je zanimljiv i žele naučiti nešto novo. Zanima ih i ćirilica koja nije ista kao srpska iako neki misle da je to isto pismo. Vole ruske bajke, čitaju Puškina, Tolstoja, Dostojevskog... Znaju o baletu, klizanju, Gagarinu, glazbenicima Musorgskom i Šostakoviču. Ruski je bio popularan i zbog Svjetskog prvenstva u nogometu – kaže T. Mikolaj koja je ljetos zainteresirane učila i nekim nogometnim terminima poput "Kto vjigral?" (Tko je pobijedio?), "Za kogo vi bolejete?" (Za koga vi navijate?), "napadajuščij" (napadač), "mjač" (lopta)...
– Dolaze i djeca koja se školuju za turistička zanimanja pa žele znati ruski. Veli se: koliko jezika znaš, toliko vrijediš – dodaje.
Kao i jezik, i hrvatska i ruska kuhinja imaju dodirnih točaka zbog slavenskih korijena. Udruga Kalinka ima 106 članova svih dobi, od djece od tri godine do starijih. Osnovana je u rujnu 2007. i trenutačno je najbrojnija udruga ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Čestitao im i veleposlanik
U sklopu nje djeluje ansambl Kalinka i dječje umjetničko društvo Malinka. Kako imaju članove koji dolaze iz različitih dijelova bivšeg SSSR-a, teško je u repertoar sabiti pjesme iz svih zemalja, pa osim ruskih narodnih pjesama njeguju još i pjesme Kozaka koji su djelovali na cijelom tom prostoru. Na radionicama, osim o nošnjama, plesu i pjesmama, uče i hohlomu, ruski tradicionalni način oslikavanja na drvu. U Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva živi 1279 pripadnika ruske nacionalne manjine. Kalinkama je čestitao i ruski veleposlanik Anvar Azimov, koji je u ime Ruske Federacije prenio zahvalnost za održavanje dobrih odnosa dviju zemalja.
– Rusija je bila i uvijek će biti veliki prijatelj Hrvatskoj – poručio je.
