Traži se dorada
Navedeni dokument ima svojstva strategije, a ne plana koji konkretizira pojedine probleme i predlaže rješenja s načinom ješavanja, rokovima, financijskim sredstvima i subjektima koji su zaduženi za pojedina rješenja, ističu između ostalog iz Hrvatske zajednice županija
Nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine prošlog je tjedna predstavljen na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu prirode i okoliša Hrvatskog sabora na kojoj su, među ostalima, sudjelovali i župan Karlovačke Ivan Vučić te župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren. Iako su sjednici prisustvovala samo dva župana, svoje mišljenje na navedeni Nacrt dale su sve županije putem mišljenja koje je prema Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uputila Hrvatska zajednica županija.
U mišljenju je najprije istaknuto kako se nova verzija Plana u pogledu koncepcije ne razlikuje od verzije Prijedloga Plana koji je bio na javnoj raspravi u lipnju 2016. godine, ali i da navedeni dokument ima svojstva strategije, a ne plana koji konkretizira pojedine probleme i predlaže rješenja s načinom ješavanja, rokovima, financijskim sredstvima i subjektima koji su zaduženi za pojedina rješenja.
- Ostaje nejasno kako je moguće donijeti Plan gospodarenja otpadom RH koji je u suprotnosti sa Strategijom gospodarenja otpadom RH koja je još na snazi, a Plan gospodarenja otpadom RH je provedbeni dokument Strategije - stoji u mišljenju.
Što će se događati s centrima za gospodarenje otpadom?
Najveći dio rasprave tijekom predstavljanja Plana odnosio se na centre za gospodarenje otpadom jer nije jasno navedeno što će se s centrima koji su u fazi realizacije dalje događati. U mišljenju je zbog toga istaknuta zabrinutost jer jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao nosioci izgradnje centara za gospodarenje otpadom nemaju garanciju što će se događati s njima u narednih šest godina i kakav je definitivan stav i određene državne strategije i politike u ovom pogledu. Ostaje nepoznanica u kojem postotku i tko od čimbenika (javni izvori, krediti, banke ili privatni izvori) financira projekte uspostave CGO-a u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijardi kuna.
Nadalje, kako napominju iz Hrvatske zajednice županije, predloženi Prijedlog Plana mjerama ne osiguravava zbrinjavanje svih vrsta otpada koji se stvaraju na području RH, već daje načelne smjernice razvoja sustava gospodarenje otpadom, bez osiguravanja da u svakoj fazi imamo osigurano zbrinjavanje svih vrsta otpada. Sve ovo razlog je nezadovoljstva županija koje su uložile velike napore i financijska sredstva u projekte centara za gospodarenje otpadom, a novim Planom njihova je budućnost upitna.
Dokumnet je potrebno doraditi
Naime, Prijedlogom Plana nameće se obveza hitne uspostave novog koncepta gospodarenja otpadom za koji je potrebno osigurati odgovarajuću opremu, ogroman broj različitih spremnika i posuda te vozila za odvojeno sakupljanje otpada, orgoman broj reciklažnih dvorišta i komposišta, a da se pri tome nije vodilo računa o nizu potrebnih financijskih i administrativnih mjera koje je potrebno donijeti na državnoj i lokalnoj razini da bi ovakav sustav bio učinkovit i dostigao propisane ciljeve, o slabo organiziranom tržištu odvojenog sakupljanja otpada, o dugotrajnosti definiranja prostorno-planskih uvjeta za nove lokacije građevina za gospodarenje otpadom, ishođenja potrebnih dozvoja, itd.
- Mišljenja smo kako je predmetni planski dokument potrebno doraditi u skladu sa stvarnim mogućnostima u postojećem sustavu gospodarenja otpadom, te da se moraju jasnije definirati aktivnosti koje će se moći realizirati u prihvatljivom vremenskom roku uz ostvarivanje najprihvatljivijih rješenja - stoji u zaključku.
