Zapljena ilegalnih modnih dodataka: tenisice od pitona i remen od aligatora

Skupocjene su to i potpuno nove tenisice, nitko ih još nije stigao prošetati, a niti neće. Izrađene su od kože mrežastog pitona, ugrožene i strogo zaštićene zmije. Uz njih leži novčanik skrojen od kože iste rijetke zmije, ali i remen za ručni sat nastao od američkog aligatora. Zaplijenjeni su to predmeti koji su izloženi u Informativno edukativnom centru-hostelu Dravska priča u Noskovcima kod Virovitice. Ukupno ih je 19.

- Tu su i ljušture strogo zaštićenih školjaka, koralji, preparirana morska kornjača te preparirani morski konjić, ali i preparirani orao škanjac i pauk, krzno male pjegave mačke, bodlje dokobraza. Cilj nam je educirati građane kako se ne bi upuštali u takve kupovine i transporte – navodi Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom.

Eksponate im je ustupilo Ministarstvo zaštite okoliša, a nalaze se u tzv. CITES kutku, nazvanom po Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Riječ je o konvenciji koja je na snazi od 1975., pristupilo joj je dosad 178 država.

- Većina izloženih predmeta nije krijumčarena, već je oduzeta zbog proceduralnih ili administrativnih propusta pri uvozu ili stavljanju na tržište. Primjerice, tenisice od pitonske kože oduzete su jer stranka nije imala dopuštenje za njihov uvoz, ali su bile namijenjene legalnoj prodaji. Vrijednost im je 3000 do 5000 kuna – otkrivaju u Ministarstvu.

Procjenjuje se, pak, kako ilegalna trgovina zaštićenim životinjskim vrstama po zaradi odmah iza trgovine drogom i oružjem. Hrvatska joj je, pak, često tranzitna zemlja.

Trajno zbrinjavanje životinja

- Tržišna je cijena vuka 40.000 kuna, dok se pojedine vrste ptica plaćaju između 20 i 60 tisuća kuna, a deseci tisuća kuna mogu se zaraditi i na prodaji kože s krznom, lubanja i zuba – prikazuje Luka Oman iz Prijatelja životinja.

Procjenjuje se, dodaje on, i da na svaku uhvaćenu pošiljku između pet do deset pošiljaka prođe granicu nezapaženo zbog čega je nužna edukacija i suradnja državnih vlasti, veterinarskih i carinskih službi, policije i pravosuđa.

Nakon otkrivanja švercera i krivolovaca, ubijene životinje se oduzimaju, a krijumčarene žive životinje trajno se zbrinjavaju u državnim azilima ili ih vraćaju u zemlju podrijetla. Kazne su novčane, a Luka Oman je stava kako moraju biti oštrije. Prijatelji životinja predlažu i uvođenje tzv. pozitivnih lista.

- Pozitivna lista je popis vrsta koje se mogu držati kao kućne životinje, a sastavili su ju stručnjaci. Ta lista omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša, smanjenje golemih troškova koji proizlaze iz protuzakonite trgovine i liječenja bolesti koje uzrokuju divlje životinje, a djelotvorna je i znači konkretan pomak prema prestanku iskorištavanja životinja kao kućnih ljubimaca. Pozitivna lista za sisavce uspješno se primjenjuje u Belgiji od 2009. godine, u Nizozemskoj od početka 2015. godine, a u pripremi su i Pozitivne liste za ribe, ptice i gmazove. Uvođenje Pozitivne liste trenutačno razmatra više europskih država. I mi smo predlagali isto prilikom izrade novog Zakona o zaštiti životinja, koji je prije mjesec dana stupio na snagu, no naš je prijedlog odbijen zbog pritiska uzgajivača i trgovaca životinjama – govori on.

Ističe i kako je krijumčarenje životinja povezano s velikom opasnošću od širenja zoonoza.

Trgovina ugroženim vrstama

- Kao poznati primjer možemo istaknuti legalnu i ilegalnu trgovinu divljim pticama, koja je odigrala značajnu ulogu u globalnom širenju ptičje gripe, što je 2007. godine rezultiralo zabranom uvoza divljih ulovljenih ptica u EU-u. Kao udruga protivimo se uzgoju i prodaji životinja te jedinim istinskim rješenjem smatramo porast svijesti o neprihvatljivosti kupnje i zatočenja živih bića. Ipak, zakonodavac treba učiniti barem osnovne promjene kako bi situacija bila pod određenom kontrolom i da ne bi još više eskalirala – zaključuje Luka Oman.

Tri su CITES kutka, inače, trenutno u Hrvatskoj. Prvi je bio postavljen 2013. godine na starom terminalu Zračne luke Zagreb i u postupku je premještanja na novi terminal Međunarodne zračne luke dr. Franjo Tuđman. Drugi je postavljen u Nacionalnom parku Brijuni, a treći se nalazi u Javnoj ustanovi Virovitičko-podravske županije. Njihov cilj je edukacija javnosti o ovoj tematici, ali i o zaštiti hrvatskih strogo zaštićenih vrsta.

Što se tiče broja zapljena, u Ministarstvu ističu kako on varira i ovisi o zahtjevima tržišta te ga nije moguće predvidjeti.

-Treba imati na umu da se dio zapljena događa radi neupućenosti ljudi u postojanje ograničenja koje je propisano CITES konvencijom, npr. kod kupovine suvenira, kožnih proizvoda, galanterije, uporabnih i ukrasnih predmeta koji potječu od CITES vrsta i koji se u trećim državama prodaju, a da ljudi nisu svjesni da iznošenjem istih mogu biti sankcionirani jer nemaju adekvatne dozvole za prekogranični promet. Također, postoji i dio „crnog tržišta“, a najviše se odnosi na organiziranu trgovinu živim divljim životinjama i biljkama ili dijelovima i derivatima od ugroženih vrsta na globalnoj razini, primjerice rog nosoroga, slonovača, ljuskavci, trofeji i slično - kažu u Ministarstvu.