Hrvatska prijestolnica proizvodnje gomolja
U Hrvatskoj se ta namirnica nazivala i "sirotinjski kruh",a na ovim se prostorima uzgaja oko 250 godina
U kojem su selu podignuli spomenik krumpiru, ispjevali himnu i organizirali festival? Odgovor na to kvizaško pitanje jest – Belica. U tom selu 19. godinu zaredom Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira i Općina organizira Festival krumpira kojim se obilježava službeni početak ovogodišnjeg vađenja gomolja.
Hranjiv, ali i ljekovit
Manifestacija je počela kuhanjem jela prema starim receptima uz nastup Limene glazbe Belica. KUD Belica otvorio je program izvedbom beličke himne "Kalamper". Krumpir je, kao što je poznato, u Europu stigao sredinom 16. stoljeća iz Amerike. Ispočetka se uzgajao kao ukras u aristokratskim vrtovima. U Hrvatskoj se ta namirnica nazivala i “sirotinjski kruh”, a na ovim se prostorima uzgaja oko 250 godina. Cvijet krumpira nalazi se čak i na općinskom grbu, a 2007. krumpiru je podignut i spomenik usred sela. Osim što je hranjiv, krumpir je i ljekovit, pa se u narodnoj medicini koristio kao pomoć u ublažavanju reume i glavobolje, a kuhan i u snižavanju krvnog tlaka. Ne sadrži kolesterol, ali ima vitamina C, kalcija, željeza, magnezija, natrija, kalija, cinka... U Međimurju, posebno na području Belice, krumpir se intenzivnije proizvodi od pedesetih godina prošlog stoljeća. Danas se u Međimurju uzgaja na oko 2500 hektara, od čega više od 40% na području općine Belica. Proizvede se oko 60.000 tona krumpira, što je dostatno za oko 70 posto potreba hrvatskih potrošača. Uzgojem krumpira bavi se oko 800 proizvođača koji su prije 20 godina osnovali Udrugu međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
– U suradnji sa stručnim službama, Općinom i Međimurskom županijom, Udruga kontinuirano radi na razvijanju i unapređivanju poljoprivredne proizvodnje, zaštiti i unapređenju gospodarskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških interesa i ciljeva proizvođača – kazao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge.
Potpora Županije
– Međimurje ima posebne proizvode i vrijedne ljude koji čuvaju tradiciju, kulturu i intenzivno rade na unapređivanju poljoprivredne proizvodnje, zaštiti i razvoju gospodarskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških interesa proizvođača krumpira. Da nema vas, ne bi bilo ove manifestacije i brenda krumpira koji je poznat u cijeloj Hrvatskoj, i zato smo u suradnji s g. Mesarićem pokrenuli međimursku robnu marku merkantilnog krumpira – rekao je župan Matija Posavec, koji sa zamjenicom Sandrom Herman godinama podupire tu manifestaciju.
