Počela ključna faza najvećeg projekta u povijesti grada – aglomeracija
Bit ćemo prvi veći grad u Hrvatskoj potpuno pokriven kanalizacijom i sustavom odvodnje, rekao je gradonačelnik Ivan Čehok
U Črncu Biškupečkom otvoreni su radovi na četvrtoj faze aglomeracije, najvećega komunalnog projekta u povijesti Varaždina. Uz gradonačelnika Ivana Čehoka, na otvorenju gradilišta bili su i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda. Izvođač radova je tvrtka Kolektor Koling iz Idrije u Sloveniji i Projektgradnja iz Gornje Vrbe. Ugovoreni iznos radova je 66,811.595 kuna, a rok dovršenja je 39 mjeseci.
Uređaj za pročišćavanje
Gradonačelnik Čehok je istaknuo da je riječ o ključnoj fazi za građane Varaždina jer će sva naselja grada Varaždina nakon završetka projekta imati kanalizaciju i sustav odvodnje, a potom i ostalu infrastrukturu.
– Bit ćemo prvi veći grad u Hrvatskoj koji će biti potpuno pokriven kanalizacijom i sustavom odvodnje. Najvažnije je da nakon ovog podugovora ide i gradnja uređaja za pročišćavanje na Motičnjaku, iz kojeg se danas širi nesnosan smrad, a rekonstrukcija će biti izvedena po svim standardima koji zadovoljavaju norme zaštite okoliša prema direktivama Europske unije. Presretan sam što smo konačno krenuli s ovim projektom, najvećim infrastrukturnim projektom u povijesti grada – napomenuo je Čehok.
Ugovorom je predviđena gradnja 15.207 metara gravitacijskih cjevovoda, 4456 metara gravitacijskih kolektora mješovite odvodnje, 2653 metra tlačnih cjevovoda, sedam crpnih stanica, retencijskog bazena, 564 metra rasteretnog kanala i sanacija 2654 metra kolektora mješovitog sustava odvodnje. Direktor Varkoma Željko Bunić istaknuo je da ta faza, teška oko 67 milijuna kuna, nije najveća po iznosu, ali je najatraktivnija jer će biti izgrađen i dio jugozapadnog kolektora.
– Na ovoj dionici radovi će se izvoditi u gradu Varaždinu i prigradskim naseljima. Nakon ovog projekta ostat će nam vrhunska komunalna infrastruktura, čime će biti dosegnut snažan civilizacijski iskorak u kvaliteti života stanovništva ovog kraja te će, u konačnici, cijeli grad Varaždin biti obuhvaćen osim vodovodom i kanalizacijskom mrežom. Na kraju ćemo izgraditi i uređaj za pročišćavanje. Time ćemo očuvati floru i faunu rijeke Drave, jer će u nju ulaziti pročišćena voda, sačuvat ćemo vodonosnike, i dobiti novu infrastruktura uz multiplikativni efekt, jer će sve ove ceste biti obnovljene – pojasnio je novinarima Ž. Bunić. Uređaj za pročišćavanje voda na Motičnjaku u javno nadmetanje trebao bi ići najkasnije sredinom sljedećeg mjeseca, a završetak radova je predviđen do 2021.
U naseljima Poljana Biskupečka, Jalkovec, Gojanec i dijelu jugozapadnog kolektora predviđena je gradnja 10.108 metara gravitacijskih i 170 metara tlačnih cjevovoda, 928 metara cjevovoda mješovite odvodnje i crpne postaje.
U naselju Zbelava predviđena je gradnja 1418 metara sanitarnih gravitacijskih cjevovoda, 984 metra tlačnih cjevovoda i tri crpne postaje. U naselju Črnec Biskupečki predviđena je gradnja 3681 metra sanitarnih gravitacijskih cjevovoda, 502 metra tlačnih cjevovoda i dvije crpne postaje. Uz to, sagradit će se jugozapadni kolektor grada Varaždina ukupne duljine 3528 metara gravitacijskih cjevovoda, 997 metara tlačnih cjevovoda, crpne postaje, rasteretnog kanala duljine 564 metara i retencijskog bazena.
Dugotrajne pripreme
– Svi smo zajedno puno radili na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i ostvarili uvjete za dobivanje građevinske dozvole. Čestitam svima koji su u tome sudjelovali. Naša aglomeracija je krenula za razliku od mnogih drugih koji nisu bili jedinstveni u dugotrajnim pripremama – poručio je Štromar, dok je direktor Hrvatskih voda Đuroković istaknuo da će jedinice lokalne samouprave morati pokriti tek manji dio troškova.
– Na lokalnoj razini treba osigurati samo 40 milijuna kuna, odnosno oko 5,5 posto od ukupne investicije, dok će Hrvatske vode i Ministarstvo osigurati po dodatnih 11,5 posto. U konačnici ćemo na području aglomeracije Varaždin dobiti gotovo 250 kilometara kanalizacijske mreže, 108 novih crpnih postaja te treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda za 127.000 ekvivalent stanovnika – rekao je Đuroković.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.
