– Projekt rekonstrukcije županijske ceste Sv. Benedikta u Stupniku najveći je zeleno-plavi infrastrukturni projekt ove vrste u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske – ističe načelnik Općine Stupnik Bruno Perković započinjući priču o tome kako je njegovo područje problem s oborinskim vodama riješilo na inovativan i prirodan način.
Eco friendly’ urbani dizajn
Uz obnovu i proširenje oštećenog kolnika te gradnju novih pješačkih staza glavni izazov ovog projekta bilo je, kaže, rješavanje pitanja oborinske odvodnje.
– Ubrzano naseljavanje i urbanizacija naselja i ulica u zadnjem desetljeću uz ovu prometnicu rezultirali velikim stupnjem izgrađenosti i znatnim opterećenjem zastarjelog sustava oborinske odvodnje. To je dovelo do toga da dobar dio kućanstava ima problema s odvodnjom oborinskih voda pri obilnijim padalinama – objašnjava Perković. Temelj ovog projekta, dodaje, bila je izrada idejnog koncepta oborinske odvodnje koji je rađen u skladu sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske, a kao glavni pristup pri planiranju i projektiranju korišten je tzv. water sensitive urban design. Riječ je o posebnoj vrsti “eco friendly” urbanističkog dizajna koji u obzir uzima urbani ciklus vode koji se znatno razlikuje od prirodnog.
banim sredinama različito je nego u prirodnim. U prirodnim sredinama najveći dio vode koja dolazi iz oblaka odlazi u podzemlje, a u urbanim sredinama vodonepropusni objekti mijenjaju osnovne komponente otjecanja pa manji dio odlazi u podzemlje. Razina podzemne vode tako pada, smanjuje se podzemno otjecanje, a nedostatkom zelenila smanjuje se i količina oborina koja isparava u atmosferu. Kao rezultat povećava se površinsko otjecanje voda, pa njegov volumen raste za 1,5 do dva puta – ističe razliku načelnik Perković. Da bi se stoga smanjilo otjecanje oborinskih voda, a povećalo njegovo prirodno otjecanje, koriste se kišni vrtovi, održivi sustavi odvodnje utemeljeni na prirodnim principima. Njihova je uloga skupljanje oborinske vode s tvrdih podloga kao što su prilazni putovi, terase i krovovi nakon kiše, a ta voda zatim odlazi u tloili se drenažnim cijevima ispušta u najbližu nakupinu vode, u vodotok, oborinsku vodu ili čak i u sanitarnu kanalizaciju.
– Tjekom kiša ti vrtovi smanjuju otjecanje oborinske vode za 75 do 80 posto čime se štite i postojeći prijamnici oborinskih voda – objašnjava Perković i dodaje da su kišni vrtovi osim za prikupljanje vode fantastični i za pročišćavanje zagađenih oborinskih voda.
Radovi u drugoj polovici 2021.
– To su zelene površine posebno uređene tako da smanjuju brzinu protoka, ukupnu količinu vode i opterećenje raznih zagađivača s nepropusnih urbanih područja poput krovova, prometnica, prilaznih staza, šetnica i parkirališta.
Sade se sve autohtone biljke, niske stablašice i grmlje, a u podneblju s dugim kišnim ili sušnim razdobljima preporučuje se sadnja ukrasnih trava – kaže načelnik. Realizacija tog projekta provodi se u suradnji sa Županijom, a trenutačno se radi na ishođenju građevinskih dozvola. Početak gradnje predviđen je za drugu polovicu 2021. godine, nakon završetka gradnje sanitarne kanalizacije koja je u tijeku.