zagrebačka županija
Procjenjuje se da je u slatkovodnim vodama županije više od 1300 jedinki stranih invazivnih kornjača, a najviše ih je na jezeru Rakitje i na jezerima na području Posebnog rezervata Sava – Strmec
Barske kornjače u slatkim vodama Zagrebačke županije već su neko vrijeme ugrožena vrsta, a da bi se tome stalo na kraj, pobrinula se JU Zeleni prsten. Provode projekt "Spas za barske – stop za invazivne kornjače", a svrha mu je zaštita barske kornjače izlovom invazivnih kornjača kojima nije mjesto u našim jezerima. Vrijednost projekta je 265.445,38 eura, financira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a trajat će do lipnja 2026. godine.
Iskorištavaju sunčališta
Za provedbu projekta i istraživanja slatkovodnih kornjača postavili su sunčališta uz obalu i u blizini grana koje vire iz vode gdje se kornjače najčešće zadržavaju, odnosno gdje provode najviše vremena sunčajući se. Hvatanje kornjača pomoću sunčališta neinvazivna je metoda i ne ozljeđuje životinje. U sredini se nalazi mreža koja sprečava bijeg, a kornjače mogu slobodno plivati.
– Na području Zagrebačke županije imamo najveću brojnost invazivnih stranih vrsta kornjača u Hrvatskoj, procjenjuje se čak više od 1300 jedinki invazivnih kornjača, što ukazuje na ozbiljnost problema. Projekt će se provoditi na 17 lokacija u županiji na kojima su invazivne strane kornjače zabilježene. Većina aktivnosti uklanjanja bit će usmjerena na dva područja gdje ih ima najviše – na jezero Rakitje i na jezera na području Posebnog rezervata Sava – Strmec – rekla je ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije Tatjana Masten Milek. Projektom je predviđena izrada sunčališta za kornjače, pomoću kojih će se invazivne kornjače hvatati. Radi se o živolovkama koje ne ozljeđuju ulovljene životinje, a zamke će se redovito provjeravati i prazniti kako bi životinje bile izložene što manjem stresu. U slučaju ulova barskih kornjača vraćat će se u prirodu, a invazivne će se prevoziti na pregled veterinaru. Nakon pregleda, ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, zdrave kornjače bit će zbrinute u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Cilj je do kraja trajanja projekta smanjiti brojnost invazivnih kornjača barem za 80 posto.
– Invazivne strane vrste su one koje su posredstvom čovjeka došle na mjesto gdje ih prirodno ne bi bilo i na tom području rade štete. Rade štete bioraznolikosti, negativno utječu na zdravlje ljudi, kao i na gospodarstvo. Troškovi kontroliranja invazivnih stranih vrsta u Europskoj uniji godišnje iznose 12 milijardi eura – istaknula je Voditeljica službe za bioraznolikost u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Zrinka Domazetović te dodala da invazivne kornjače nisu krive što su tu.
Pustili ih vlasnici
Njih su u prirodu, tvrdi, pustili neodgovorni vlasnici. U prilog barskim kornjačama ne ide činjenica da invazivne strane kornjače imaju kompetitivnu prednost nad barskom kornjačom jer su veće i agresivnije, ranije spolno sazrijevaju i imaju veći reproduktivni potencijal. Hrane se biljkama, mekušcima, vodenim kukcima, rakovima, ribama i vodozemcima pa imaju negativan utjecaj na cijelu vodenu zajednicu. Osim toga, prenose različite parazite i patogene, kao i bakterije roda Salmonela. Inače, Javnoj ustanovi Zeleni prsten nedavno je odobreno i sufinanciranje projekta LIFE Ornamental IAS koji se bavi prevencijom unosa novih potencijalno invazivnih stranih ukrasnih biljaka u prirodu.
