Oštra reakcija dr.sc. Saše Kovačevića iz Instituta za arheologiju iz Zagreba nakon pljačke 2600 godina starog grobnog humka kod Jalžabeta u Varaždinskoj županiji, izazvala je negodovanje među članovima Društva detektoraša Hrvatske. Nakon što je otkrivena duboka rupa koju su u tumulu iskopali pljačkaši, arheolog Kovačević upozorio je da je posljednjih godina uočeno sve više "detektoraša" koji traže vrijedne nalaze.
- Istina, broj članova je u porastu, ali mi nemamo veze s pljačkama poput te u Jalžabetu. Nemamo ni takve uređaje, a niti namjere. Ovo je vjerojatno učinio netko tko je imao sofisticiraniju opremu poput GPR radara. Naši detektori imaju doseg do 20 ili 30 centimetara u dubinu, i sigurno ne kopamo sedam ili deset metara. Imamo pravo prolaziti s detektorima metala državnim zemljištem, za privatno pitamo, a na arheološka nalazišta ne zalazimo. Dečkima uvijek velim neka provjere čestice, smije li se na njih ili ne - kaže Milan Radmanović, predsjednik Društva detektoraša Hrvatske, koje ima šezdesetak aktivnih članova. To su hobisti koji traže predmete poput starih novčića ili metalnih ukrasa zakopanih u zemlji.
- Kad nešto pronađemo, imamo moralnu obvezu prijaviti vrijedne nalaze. Jedno je kad neki seljak nešto izore s plugom i baci sa strane jer mu smeta, no mi bismo trebali znati nešto o povijesti i razlučiti što je vrijedno, a što nije. No, velim, ne mogu stajati nekome iza leđa i pratiti što je pronašao - dodaje Radmanović.
Često nailaze na predmete koji su u lošem stanju, pa muzeje ne zanimaju. Detektori metala mogu se lako nabaviti, oglasnici su puni tih uređaja čija se cijena kreće od nekoliko stotina do 4500 i više kuna. Udruga bilježi povećanje broja članova koji potpisuju kodeks o tome što smiju, a što ne smiju. S policijom nemaju problema, tu i tamo ih zaustave i legitimiraju. Kod Siska su razotkriveni kolekcionari kojima su oduzete vrijedne neprijavljene zbirke, no istinski zaljubljenici u taj hobi, koji može donijeti i zaradu, rade, ističe, po propisima.