Razgovor s najdugovječnijim županom Stjepanom Kožićem:
U razgovoru za Hrvatsku zajednicu županija zagrebački župan Stjepan Kožić najavljuje rekonstrukciju vodoopskrbne mreže koja će omogućiti priključak na vodoopskrbni sustav za 105 tisuća stanovnika u istočnom dijelu županije, ali će s druge strane osigurati nova radna mjesta i dodatne prihode za poduzetnike
Na razini Hrvatske priključenost na javni vodoopskrbni sustav iznosi 78 posto, kakvo je stanje u Zagrebačkoj županiji?
Na istočnom dijelu Zagrebačke županije 29 posto stanovništva nema još uvijek mogućnosti priključka na javni vodoopskrbni sustav što je nedopustivo u 21. stoljeću, u državi članici EU i u neposrednoj blizini hrvatske metropole. Već generacijama problem neizgrađene vodoopskrbne mreže opterećuje naše žitelje, smanjuje im kvalitetu života i imovine, te odbija potencijalne investitore, ali sada smo na korak do početka njegovog rješavanja. Zašto to nismo riješili davnih dana? Uzmemo li u obzir činjenicu da se radi o projektu vrijednom preko 700 milijuna kuna, nažalost, financijsku konstrukciju nije bilo moguće zaokružiti sredstvima iz županijskog i lokalnih proračuna. Zato smo se okrenuli fondovima EU.
Što je sve obuhvaćeno projektom i hoćete li uspjeti povući sredstva iz EU fondova?
Projektom Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb-Istok je obuhvaćena gradnja nove, odnosno, rekonstrukcija postojeće javne vodoopskrbne mreže i pripadajućih objekata na području četiri grada i deset općina. Projekt će se financirati kroz Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’, a iz europskih fondova bit će osigurano više od 481 milijun kuna ili 68,61 posto sredstava.
Kad se očekuje početak radova? S velikom radošću mogu najaviti početak radova na jesen ove godine. Radovi će trajati nekoliko godina jer se radi o mega projektu koji će omogućiti priključak na vodoopskrbni sustav za 105 tisuća stanovnika u istočnom dijelu županije, ali će s druge strane osigurati nova radna mjesta i dodatne prihode za naše poduzetnike. Moram istaknuti da je Županija do sada za realizaciju ovog projekta izdvojila preko 50 milijuna kuna. Susreli smo se i s mnogim birokratskim problemima. Posljednjem smo doskočili ujedinivši prvi i jedini u Hrvatskoj sva postojeća trgovačka društva koja obavljaju usluge javne vodoopskrbe i odvodnje u jedno. Tako smo stvorili uvjete da aplikaciju za projekt privedemo kraju. Iza nas su godine mukotrpnog rada, ali imamo iskustvo i znanje i rado ćemo ga podijeliti s drugim krajevima Republike Hrvatske.
S obzirom na to da se župan s najdužim stažem u Hrvatskoj kakvo je vaše mišljenje o budućnost regionalne samouprave?
Javna uprava mora biti debirokratizirana, modernizirana i transformirana u brzi servis građana i gospodarstva, a na tom putu upravo su županije napravile najveći iskorak. Mnogi govore o ukidanju županija međutim treba iznijeti neke fakte s kojima je javnost slabo upoznata. Naime, sve županije imaju zajedno, bez Zagreba, oko 2300 zaposlenih i raspolažu s 3,7 milijardi kuna prihoda, dok centralna država ima proračun od oko 120 milijardi kuna i 50 tisuća zaposlenih samo u državnoj upravi. Treba se postaviti pitanje hoćemo li uistinu riješiti situaciju gašenjem županija koje su prema svim pokazateljima daleko efikasnije, brže, fleksibilnije, transparentnije i u konačnici bolje poznaju potrebe i probleme na svom područje. Stoga kao jedino kvalitetno rješenje vidim veću decentralizaciju, kako fiskalnu tako i funkcionalnu. Tako ćemo se i europskoj praksi jer smo trenutno jedna od najcentraliziranijih država u EU.
