U županiji je 45.411 aktivnih osiguranika, a stopa bolovanja u 2024. bila je 3,92%
Na 125. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća jedna od tema bila je zdravstvena skrb te broj bolovanja, koja, kako ističu poduzetnici, utječu i na gospodarstvo
Na 125. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije jedna od tema bila je zdravstvena skrb i bolovanja. Predsjednik GSV-a Ivan Senčar rekao je da zdravlje nije samo osobno pitanje nego i gospodarsko.
– Nažalost, poduzetnici se sve češće susreću s izazovima zbog dugih bolovanja. Bolovanja na teret poslodavca koja traju 42 dana velik su teret, a sve je više situacija koje pobuđuju sumnje, nekad se bolovanja nisu tako lako otvarala kao danas – rekao je Senčar.
Dugotrajna obrada
Liječnica Marija Gluhak, predstavnica liječnika obiteljske medicine, istaknula je da se često nailazi na dileme kada je riječ o bolovanjima vezanim uz lokomotorni sustav jer je tu teško procijeniti trenutak povratka na posao, a obrada pacijenata traje dugo zbog lista čekanja, što dodatno otežava pravodobnu dijagnostiku.
– Pokušavamo pronaći alternative u drugim bolnicama, ali to onda pacijentima predstavlja dodatni trošak, koji nije svima prihvatljiv. Bolovanja koja prelaze 42 dana posebno su osjetljiva tema, katkad se teško donosi odluka o njihovu prekidanju, a istovremeno su velik teret za poslodavce. No, moram istaknuti, mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan su naše kontrole – zaključila je.
Ivan Sinković, voditelj HZZO-ove Područne ustrojstvene jedinice Čakovec, rekao je da je u Međimurskoj županiji 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila je 3,92 posto. Od toga, 1,92 posto odnosi se na bolovanja na teret pravnih i fizičkih osoba (poslodavaca), dok je dva posto na teret HZZO-a, za bolovanja koja traju dulje od 42 dana. Usporede li se ti podaci s prethodnim godinama, vidljivo je da je 2022. stopa bolovanja iznosila 4,39%, dok je 2023. pala na 3,75 posto.
UNATOČ blagom porastu bolovanja u 2024. u odnosu na 2023., iz HZZO-a ističu da bilježe sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja
– Unatoč blagom porastu bolovanja, bilježimo sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja, takvi zahtjevi danas moraju biti jasno opravdani. Primjerice, prošle je godine u Međimurju zaprimljeno samo 69 takvih zahtjeva – rekao je Sinković i zaključio da nema dokaza da su lažna bolovanja raširen problem u županiji.
Kronične bolesti
Prema podacima HZJZ-a, najčešći uzroci bolovanja uključuju kronične nezarazne bolesti, poput bolesti lokomotornog sustava, dišnih bolesti, psihičkih smetnji poput depresije, kao i bolesti kralježnice i vrata. Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti kao uzrok izostanaka s posla. Istaknula je i važnost nacionalnih preventivnih programa, naglasivši da Međimurska županija bilježi jedan od najvećih odaziva u Hrvatskoj. Aktivno se provode programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka pluća, a kontinuirano se ulaže u podizanje svijesti građana o važnosti preventivnih pregleda.
