Nema planova za razvoj zimskog turizma, skijanje samo na Platku i Čelimbaši

Hrvatska nema ozbiljnu ski-ponudu, ali je unatoč tome jedna od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija koja je zimi atraktivna zbog niza adventskih događanja, od kojih samo zagrebački Advent, prema podacima Ministarstva turizma, generira potrošnju od 390 do 438 milijuna kuna. No, razvoj planinskog i sportskog turizma, ipak je prepoznat u Strategiji razvoja turizma do 2020. kao proizvod na kojima će se temeljiti budući razvoj turizma.

Za sada, kada je u pitanju skijanje, iako imamo Gorski kotar kao sinonim za zimu i snijeg, možemo računati na skijanje samo na dvije lokacije; u Čelimbaši u Mrkoplju te na Platku koji je najveće hrvatsko skijalište gdje se i ovih dana može skijati na prirodnom snijegu.

Razvoju ozbiljnog skijaškog turizma u Hrvatskoj ne idu na ruku prirodne predispozicije jer skijanje ovisi o tome hoće li i kada biti snijega. Uz to, nužno je osuvremenjivanje postojećih i novih centara planinskog turizma, poput Bjelolasice, Platka, Begovog Razdolja, Bijele kose, Papuka i sličnih destinacija. Nužno je i izgraditi ili osuvremeniti žičare, uspinjače i slično, zatim sustave za proizvodnju snijega i staza za planinski turizam – svjesni su u ministarstvu.

No, to su tek planovi, a situacija na terenu je drugačija. Gorani tvrde kako zapravo nema nikakvih planova za razvoj zimskog turizma, da postoje samo planovi za sustavno uništavanje šuma u tom kraju. Od tri goranska skijališta: mrkopaljska Čelimbaša, delnički Petehovac i tršćanski Rudnik, ove će se zime moći skijati samo na Čelimbaši.

- Zahvaljujući 30.000 kuna, koliko nam je Primorsko – goranska županija odobrila za atest za žičaru, imat ćemo skijalište. Da nije bilo tih novaca, ne bismo to sami mogli platiti. Moramo sanirati i oštećenja nastala prilikom rušenja stabala zaraženih smrekovim potkornjakom uz stazu žičare. Čekamo Hrvatske šume da odrade svoj dio posla, kako bismo dobili i atest. Onda čekamo snijeg, mora ga biti barem pola metra da bismo imali skijalište. Ono je postalo popularno, vikendima znamo imati oko 200 do 300 skijaša i tada doista čitavo mjesto živne. No, bez dodatnih ulaganja, sva zarada koju imamo na skijalištu nije dovoljna da bi se pokrili troškovi – kaže Josip Brozović, načelnik Mrkoplja. Iduće bi godine, vjeruje situacija mogla biti znatno bolja u Begovom Razdolju gdje je privatni poduzetnik kupio hotel Jastreb i uređuje ga kako bi iduće zime počeli s radom, što bi oživjelo i skijalište uz hotel.

HOC Bjelolasica propada

Uz privatni Planinski centar Petehovac, zbog velikih troškova održavanja skijališta, moći će se koristiti sanjkalište, kao i na tršćanskom Rudniku.

- Glavna skijaška staza je u postupku uređenja, radi se potrebna dokumentacija, glavni projekti, tako da bismo skijalište na toj lokaciji mogli imati u zimi 2019. - kazao nam je Davorin Klobučar, glasnogovornik Goranskog sportskog centra koji upravlja i Platkom. To je i jedino hrvatsko skijalište u kojeg županija ulaže sredstva kako bi lokacija bila primamljiva turistima ljeti i zimi.

- Ulaganja su se isplatila, to se vidjelo već prošle zime i ovoga ljeta kada smo imali dvostruko više gostiju nego prije. Primjerice, prošle skijaške sezone na Platku je uživalo oko 30.000 gostiju. U pet skijaških vikenda imali smo i do 5.000 ljudi dnevno na skijalištima. U odnosu na broj skijaških dana, to nam je rekordna sezona i to je i kapacitet Platka. Plan je ubuduće osigurati dovoljno vode kako bismo mogli zasnježivati skijaške staze i tako osigurati još više skijaških dana – pojasnio je Klobučar.

I dok na Platku, koji je od riječkog Korza udaljen tek pola sata vožnje, gosti mogu uživati zimi, ali i ljeti na brojnim borilištima i sportskim terenima, HOC Bjelolasica, nekada perjanica razvoja hrvatskog olimpijskog i zimskog turizma, ostaje prošlost. Žičare, hotel, paviljoni, već godinama stoje napušteni i propadaju, a zainteresiranih kupaca, i nakon desetak pokušaja prodaje, nema.