Ratari se okreću žitaricama profitabilnijim od pšenice
Heineken Hrvatska odlučio je Karlovačko pivo proizvoditi samo od hrvatskog ječma
Prvi novac od otkupa koji seljaci stave u džep jest onaj od pivarskog ječma. Žetva te žitarice, naime, punih je mjesec dana ranije od ostalih tradicionalnih kultura. Cijena mu je vezana za cijenu pšenice, ali pet do 20 posto je viša, ovisno o sorti. Urod mu je redovito natprosječne kvalitete. Uzgajivači, usto, mogu računati na sigurnog otkupljivača. Ne čudi, stoga, što slavonski seljaci sve češće siju pivarski ječam umjesto pšenice. Ukupno 11.300 hektara pivarskih sorti ječma zasijano je jesenas za ovosezonsku žetvu, što je jasan porast. Od toga 7300 hektara je ozimog i 4000 hektara jarog ječma. Urod će biti vrlo visok, čak i do devet tona po hektaru.
Visok i kvalitetan prinos
Rekordan urod, u deset godina uzgoja, pobrat će, tako, i Dražen Tonkovac iz Čepina pokraj Osijeka.
– Bolji prinos i kvalitetu ječma nisam imao, devet je, pa i deset tona po hektaru i sve je prva klasa – zadovoljan je Tonkovac. Pod ječmom je zasijao 70 hektara, a obrađuje ih ukupno 330.
– U proljetnoj gnojidbi na ječam treba baciti 70 kilograma dušika manje po hektaru nego na pšenicu. Zaštita je podjednaka, možda je sto kuna skuplja po hektaru za ječam nego za pšenicu. Ječam se ranije vrši, što je isto prednost, ne gubi na kvaliteti – uspoređuje on ove dvije žitarice.
Kombajni su poljima ječma zabrujali 12. lipnja, što je tri, četiri dana kasnije nego prijašnjih godina.
– To nas čini sretnima jer je ozimi ječam tako izbjegao visoke temperature u fazi nalijevanja zrna, a to je jedan od preduvjeta visokih i kvalitetnih prinosa – objašnjava Danko Vincetić, direktor Poljoprivredno-prehrambenog kompleksa Nova Gradiška. Taj PPK je i jedini organizirani otkupljivač ječma u Hrvatskoj, a za potrebe tvornice Slavonija slad.
Prvi rezultati žetve ozimog ječma, dodaje, govore o urodima većim od osam, a ponegdje i devet tona po hektaru. Jari ječmovi daju niže urode, “ali prvi rezultati od šest do sedam tona vrlo su obećavajući”. Izjednačili smo se tako s europskim zemljama.
– Naš je cilj zadovoljiti potrebe tvornice slada Slavonija slad, čiji je kapacitet 65.000 tona ječma, domaćom proizvodnjom. Do sada to nismo uspijevali i lani smo se približili na 55.000 tona. Zbog porasta proizvodnje i dobrih prinosa očekujemo da ćemo ove godine otkupiti 60.000 tona pivarskog ječma – navodi on.
Čitavu ugovorenu proizvodnju, ističe, prati tehnološki tim PPK.
– Usto, činjenica da ječam s hrvatskih polja završava u domaćoj tvornici slada, a onda u domaćem pivu daje dodanu vrijednost proizvodnji. Zahvaljujući odličnoj suradnji s pivovarom iz Karlovca pokrenuli smo, organizirali, Klub proizvođača pivarskog ječma Karlovačko – objašnjava.
Sve ostaje domaće
Naime, kompanija Heineken Hrvatska, kao vlasnik Karlovačke pivovare, odlučila je svoje Karlovačko pivo proizvoditi isključivo od ječma s hrvatskih polja. Veća je, stoga, i potražnja, pa bi i otkupna cijena mogla biti nešto bolja.
– Heineken ima visoke standarde za otkup sirovina, a ječmeni slad dobiven od ječma s hrvatskih polja u potpunosti ih zadovoljava. Uzgoj ječma na domaćim poljima omogućava nam izravan nadzor nad proizvodnjom te u svakom trenutku znamo s kakvom sirovinom raspolažemo. S druge strane proizvodnja domaćih proizvoda od sirovina uzgojenih na domaćim poljima doprinosi održivosti poljoprivrede te razvoju lokalnog gospodarstva, što nam je, vjerujem, svima u interesu – poručuje Valentina Belavić, direktorica Sektora lanca opskrbe u Heinekenu Hrvatska.
