Deficitarna zanimanja
Nastavnici brodske Obrtničke škole već godinama obilaze osnovne škole i objašnjavaju roditeljima i djeci kako su obrtnička zanimanja veoma tražena i kako ih trebaju upisati ukoliko žele odmah dobiti posao. Iako njihova nastojanja dosad nisu donijela puno uspjeha, odustajanja nema
Brodska Obrtnička škola dijeli sudbinu drugih sličnih škola u Hrvatskoj koje iz godine u godinu imaju sve manje učenika jer se mladi sve teže odlučuju upisati neko od tzv. deficitarnih zanimanja. Iako je riječ o strukama koje učenicima omogućuju da izravno iz školskih klupa odu na radno mjesto i koje im, uz stečena znanja, vještine i trud, jamče i dobre plaće, odaziv je slab.
Štoviše, u ovoj se školi već pet godina niti jedan učenik nije upisao za zidara, ličioca, fasadera i tesara, a lani ni za mesara, stolara i tapetara. U prilog ovim poražavajućim podacima govore i brojke. Tako se u prvi razred ove škole 2014. godine upisalo 237, godinu dana kasnije 192, a lani samo 157 učenika.
- S tapetarima sada dolazimo u kriznu situaciju. Ako treću godinu zaredom ne bude zainteresiranih učenika, taj se smjer automatski briše. Sa stolarima smo imali sreće, jer riječ je o zanimanju za koje se jedne godine upišu, a druge ne, pa ne prođu tri godine "u komadu" bez upisa. Nažalost, neka druga zanimanja smo na taj način izgubili – kaže ravnatelj škole Josip Miklaušić.
Nužno uključivanje države
Nastavnici ove škole već godinama obilaze osnovne škole i objašnjavaju roditeljima i djeci kako su obrtnička zanimanja veoma tražena i kako ih trebaju upisati ako žele odmah dobiti posao. Iako njihova nastojanja dosad nisu donijela puno uspjeha, odustajanja nema. Prije nekoliko su tjedana pokrenuli novu promotivnu akciju, u sklopu koje na roditeljske sastanke osmaša nose prigodan transparent "Budi stolar – tapetar" kojeg su sami osmislili. Za sada na projekt svi gledaju blagonaklono, no rezultati će se vidjeti tek na upisu. Kažu kako oni sami ne mogu riješiti problem i kako je nužno uključivanje države, koja još nije donijela jasnu strategiju.
- Mi odavno upozoravamo na ovaj problem i nikako mi nije zašto ministarstvo dopušta uvođenje novih programa koji su nezapošljivi. Čini se kako je država tek ove godine prepoznala ozbiljnost situacije – dodaje Miklaušić. Na upit kako vratiti, primjerice, zanimanje zidara, s obzirom da se građevinski sektor nakon višegodišnje krize polako budi, iz škole odgovaraju kako je za tako nešto, osim iskazanog interesa učenika, potrebna i suglasnost županije. U Županijskoj gospodarskoj komori drže kako je prekvalifikacija postojeće radne snage bolje rješenje od popunjavanja uvozom.
- Apsurdno je da naše građevinarstvo, u kojemu se broj radnika u posljednjih osam godina prepolovio, danas ne može podmiriti svoje potrebe. Prekvalifikacijom će se u isto vrijeme smanjiti broj ljudi na birou i podmiriti potrebe tvrtki. Naravno, za neko dugoročnije rješenje potrebno je prekinuti postojeću tromost sustava – kaže tajnik komore Krešimir Rudec.
