Hrvatski zdravstveni sustav već se godinama suočava s nedostatkom liječnika i medicinskih sestara, a manje sredine u osiguravanju stručnoga kadra sve teže konkuriraju velikim gradovima i bolničkim centrima. Bjelovarsko-bilogorska županija stoga nastavlja provoditi mjere kojima želi zadržati postojeće zdravstvene djelatnike i privući nove. Upravo su ljudi, poručuju iz županijske uprave, ključ kvalitetne zdravstvene mreže, a ulaganje u stručni kadar danas postaje jednako važno kao investiranje u zgrade i opremu.
Cijene angažman
Potvrda takvog pristupa stigla je i na dodjeli novih potpora liječnicima i medicinskim djelatnicima. Bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić potpisao je ugovore s korisnicima mjera namijenjenih lakšem rješavanju stambenog pitanja te stručnom usavršavanju i dodatnom obrazovanju zdravstvenog kadra. Program se provodi već nekoliko godina, no u vrijeme sve izraženijeg manjka i odlazaka medicinskih djelatnika dobivaju dodatnu težinu.
– Znate da iznimno mnogo ulažemo u zdravstvo. U tijeku je višemilijunska obnova svih domova zdravlja na području naše županije, a revitalizira se i prostor dječjeg dispanzera te zgrada Zavoda za javno zdravstvo. No ne ulažemo samo u zgrade već i u ljude, u naše zdravstvene djelatnike. Upravo zato za ovu smo godinu u proračunu osigurali 250 tisuća eura za mjere kojima želimo dodatno pomoći liječnicima i medicinskom osoblju – rekao je Marušić.
Naglasio je kako kvalitetan zdravstveni sustav nije moguće graditi samo na infrastrukturnim investicijama jer ni najmodernije zgrade, kako je kazao, ne znače mnogo ako u njima nema dovoljno ljudi koji će pružati medicinsku skrb.
Posljednjih je godina upravo pitanje dostupnosti liječnika postalo jedno od najvećih izazova hrvatskog zdravstva. Posebno su pogođene manje sredine, ruralni krajevi i područja izvan najvećih urbanih centara, a u takvim okolnostima svaka mjera koja može olakšati ostanak ili dolazak stručnog kadra dobiva dodatnu važnost.
Bjelovarsko-bilogorska županija zato već nekoliko godina provodi model financijske pomoći subvencioniranjem kamata na stambene kredite, sufinanciranjem troškova podstanarstva te potporama za školovanje, specijalizacije i stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika, a podaci pokazuju da interes za mjere postoji.
Tijekom prošle godine dodijeljeno je tako 87 potpora, od čega 40 subvencija kamata na stambene kredite i 31 ugovor o sufinanciranju podstanarstva, a 16 ih se odnosilo na školovanje i stručno usavršavanje. Posljednji je paket pak obuhvatio deset korisnika, a u njemu je jedan ugovor za subvencije kamata na stambeni kredit, četiri za pomoć u podmirivanju troškova podstanarstva te pet za dodatno obrazovanje.
– Želimo našim liječnicima, medicinskim sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima pokazati da cijenimo njihov rad i da nam je cilj stvoriti uvjete zbog kojih će ostati raditi upravo u našoj županiji – poručio je Marušić.
Važan signal
Da mjere nisu samo administrativna stavka na papiru, potvrđuje i primjer mlade liječnice Romane Kuzmić, specijalizantice anesteziologije koja nije odrasla niti je živjela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali je upravo u njoj odlučila graditi svoju profesionalnu budućnost.
Dolazak stručnoga kadra iz drugih sredina posebno je važan signal za zdravstveni sustav jer pokazuje da manji gradovi ipak mogu biti konkurentni ako nude jasne uvjete i podršku.
– Nisam iz Bjelovarsko-bilogorske, već iz Zagrebačke županije. Željela sam doći u opću bolnicu, a ne raditi u Zagrebu, pri čemu su ove mjere jedan od razloga zašto sam odabrala Bjelovar – rekla je dr. Kuzmić.
Njezina izjava možda najbolje pokazuje što potpore medicinskim djelatnicima znače u praksi jer u vremenu kada liječnici često biraju veće gradove i zdravstvene centre ili bolju prometnu povezanost takva odluka šalje doista snažnu poruku.