Više od četiri stotine izlagača iz zemlje i inozemstva, najbolja grla domaćih uzgajivača, suvremena mehanizacija, tradicionalni proizvodi i stručni skupovi ponovno su pretvorili Gudovac u jedno od najvažnijih mjesta hrvatske poljoprivrede. Protekloga je vikenda, naime, održano 33. izdanje Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma, s kojeg je poslana i konkretna poruka o njegovoj budućnosti.
Sadržaji za mlade
Država je za iduću godinu osigurala deset milijuna eura za revitalizaciju sajamskoga prostora, koji bi trebao dobiti potpuno novo lice i infrastrukturu primjereniju suvremenim zahtjevima. Rekao je to u Gudovcu ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, koji je na otvaranju manifestacije sudjelovao i kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića, a prisustvovao mu je, među ostalima, i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić. Sredstva su, kazao je Vlajčić, osigurana putem Razvojnog sporazuma Sjever, a cilj je modernizirati prostor i prilagoditi ga potrebama budućnosti. Nakon više od tri desetljeća postojanja, sajam bi tako trebao zakoračiti u novu fazu razvoja.
Ministar je podsjetio i na izazove s kojima su se posljednjih godina suočavali hrvatski poljoprivrednici, od ptičje gripe, afričke svinjske kuge i bolesti plavog jezika do suša, tuče, poplava i olujnih nevremena. Prošli su brojne krize, kazao je, ali su nastavili proizvoditi, a upravo je izdržljivost domaćeg poljoprivrednog sektora bila jedna od glavnih tema ovogodišnjeg okupljanja. Jer iza velikih strojeva, izložbenih prostora i sajamskih štandova, istaknuto je, nalaze se ljudi čiji se posao ne može zaustaviti kada vremenske prilike nisu dobre ili se pojavi nova bolest životinja. Njihova svakodnevica podrazumijeva rano ustajanje, brigu o stoci, rad na njivama, neizvjesnost tržišta i stalna ulaganja, a Gudovac je mjesto na kojem se mogu susresti s kupcima, stručnjacima i predstavnicima institucija, razmijeniti iskustva i dogovarati suradnje.
Posebno je mjesto na manifestaciji ponovno zauzela Državna stočarska izložba, jedna od najprepoznatljivijih sastavnica gudovačkog sajma. Ove su godine sudjelovala 193 izlagača domaćih životinja, a posjetitelji su mogli vidjeti goveda, konje, magarce, perad i pčele, budući da zbog epidemioloških ograničenja nije bilo svinja, ovaca i koza.
Među govedima su predstavljene simentalske, mesne i izvorne pasmine, a pažnju je privukao i povratak arapskog konja i punokrvnjaka u Gudovac nakon čak 15 godina. Zvijezda je bila i krava Monika, koja je proglašena šampionkom sajma. Vlasnik joj je Franjo Imbrišić iz Kozarevca, a riječ je o simentalki koja je, kako je kazao, po proizvodnji mlijeka prednjači među stadom od pedesetak muznih krava na njegovu gospodarstvu.
Jedan od najvećih mamaca za posjetitelje i ove su godine bili golemi strojevi. Titulu najskupljeg traktora pritom je ponio John Deere 6R215, čija je vrijednost 195.860 eura. Moćna "mašina" opremljena suvremenom tehnologijom ima 215 konjskih snaga, pod opterećenjem može razviti 237, a pokreće je šestocilindrični motor zapremnine 6,8 litara.
Važnu ulogu na manifestaciji imali su i sadržaji za mlade, poput Bambino i Kupa mladih uzgajivača, koji su djeci omogućili da se upoznaju s poljoprivredom, a mini traktorijada, Country selo, jahanje ponija i brojni drugi programi pokazali su da se organizatori sve više okreću i obiteljima koje dolaze na gudovačko okupljanje. Ove je godine usto prvi put održan Sajam zaštite i spašavanja, na kojemu su posjetitelji mogli vidjeti specijalizirana vozila i opremu te pratiti pokazne vježbe. Predstavili su se vatrogasci, policija, hitna medicinska pomoć, Hrvatska gorska služba spašavanja, civilna zaštita i Crveni križ.
Održani su i Peti element, Drvni svijet, Kon-tur te sajmovi opreme za stočarstvo i gospodarskih vozila, čime je Gudovac ponovno objedinio velik broj gospodarskih djelatnosti povezanih s ruralnim prostorom. Partner ovogodišnjeg sajma bila je Varaždinska županija, koja je predstavila svoje poljoprivredne, turističke i tradicijske potencijale, a uz domaće, sudjelovali su i izlagači iz Slovenije, Austrije, Mađarske i Srbije.
Prilagođavanje potrebama
Bio je to i prvi Jesenski međunarodni bjelovarski sajam otkako je na čelu ustanove Dario Turniški. Poručio je kako Gudovac nije samo mjesto na kojem se izlažu strojevi, proizvodi i životinje, već prije svega prostor susreta ljudi, razmjene znanja i iskustava te stvaranja novih poslovnih kontakata.
– Naša je obveza čuvati ugled i tradiciju Bjelovarskog sajma, ali ga istodobno i razvijati te prilagođavati potrebama izlagača i našeg posjetitelja – istaknuo je Turniški.