Projekt LNG terminala na otoku Krku ponovno na početku

Proračun Primorsko-goranske županije tehničkim će se rebalansom "minimalno izmijeniti" i biti smanjen za 1,2 milijuna kuna ili 0,15 posto, prihodi županije smanjit će se 6,6 milijuna kuna, a prihodi proračunskih korisnika povećati 5,4 milijuna kuna.

Pročelnik za financije Krešimir Parat rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Županijskoj upravi da se proračun minimalno mijenja te da je riječ o drugom rebalansu i da se odnosi na sve prihode i rashode županijskih proračunskih korisnika.

Smanjenje županijskih prihoda rezultat je smanjenja prihoda od pomoći (osam milijuna kuna), prihoda od pristojbi (1,1 milijuna), prihoda od imovine (0,4 milijuna) te prihoda od donacija (0,3 milijuna kuna), te, s druge strane, povećanja poreznih prihoda (3 milijuna kuna) i prihoda od prodaje nefinancijske imovine (0,2 milijuna kuna), naglasio je.

Najviše novca preusmjereno je u zdravstvo (3,7 milijuna kuna), rekreaciju, kulturu i religiju (2,1 milijun kuna) te socijalnu zaštitu (milijun kuna). Najveći pad, kazao je, odnosi se na obrazovanje (3,6 milijuna kuna) gdje su smanjena planirana sredstva za projekte energetske obnove škola i  rekonstrukcije škole u Puntu.

Pročelnik Parat je istaknuo da smanjenje sredstava ne znači da se projekti gase te da u proračunu neće više biti samo projekt izgradnje ceste za Mali Lošinj, jer ga preuzima država pa će sva projektna dokumentacija biti preusmjerena Hrvatskim cestama. 

Gotovo svi prihodi ići će u Zagreb

Zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić rekao je da su u Primorsko-goranskoj županiji zabrinuti u vezi s realizacijom LNG postrojenja na otoku Krku, odnosno da je cijeli projekt, sada plutajućeg LNG terminala, ponovno na početku. 

Rekao je da slijedi javna rasprava te da županijski prostorni plan dopušta plutajući terminal, ali, dodaje," nismo sigurni da bi se za takav terminal mogla ishoditi lokacijska dozvola".

Boras Mandić je kazao da su županija, jedinice lokalne samouprave i udruge tijekom prve javne rasprave istaknuli niz primjedbi koje su uzete u obzir u drugoj javnoj raspravi, a koja je potom iznjedrila realizaciju kopnenog LNG postrojenja prema strogim eko normama kao poželjno rješenje, a sada smo, kaže, opet na početku.

Naglasio je kako je županija ustrajala da procesi u terminalu ni na koji način ne ugrožava okoliš, kao i da se pritom mislilo na vizualno zagađenje te zagađenje od buke, hlađenje mora i slično.

- Plutajući terminal dužine 300 metara, širine 100 metara i visine 17 katova, kakav se predlaže tim rješenjem zasigurno neće biti skriven kao što je sukladno drugoj javnoj raspravi trebao biti objekt na kopnenom dijelu - rekao je te istaknuo moguće rizike od akcidenata i učinka hlađenja mora, koje, naveo je, donosi aktualno rješenje hrvatske Vlade. Dodao je i da će gotovo svi prihodi od terminala "ići u Zagreb".

Rekao je i da je župan Zlatko Komadina prošlog tjedna potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić jasno rekao stajalište županije - za - za LNG terminal o kakvom se pričalo prošlih 20 godina, a to je kopneni.