Izglasan rebalans
Od ukupno 78,4 milijuna kuna rebalansa, 42,2 milijuna kuna odnose se na prijenos novca iz prethodne godine, a 36,1 milijun kuna su novi prihodi županije i županijskih proračunskih korisnika
Županijska skupština Primorsko-goranske županije prihvatila je u četvrtak većinom glasova rebalans županijskoga proračuna, kojim se proračun povećava za 78,4 milijuna kuna i sada iznosi 812,1 milijun kuna,
Prijedlog izmjena i dopuna proračuna prihvaćen je s 24 vijećnička glasa od ukupno mogućih 46 glasova. Za proračun su glasali vijećnici iz koalicije predvođene SDP-om te nezavisni Hrvoje Burić.
Od ukupno 78,4 milijuna kuna rebalansa, 42,2 milijuna kuna odnose se na prijenos novca iz prethodne godine, a 36,1 milijun kuna su novi prihodi županije i županijskih proračunskih korisnika. Pročelnik za financije Krešimir Parat objasnio je da je do viška prihoda u većem dijelu došlo zbog raskoraka u dinamici ispostave računa i naplate prihoda. Rekao je da je "čisti" višak županije oko pet milijuna kuna te da se odnosi na uštede na plaćama i aktivnosti koje zbog zastoja u dogovorima s Hrvatskim šumama nisu ostvarene u Multidisiplinarnom centru u Gomirju.
Parat je ocijenio da je rebalans i tehnički i razvojni, jer se radi iz tehničkih razloga, da se prenese višak iz prethodne godine, ali i osigura novac za razvoj i projekte, kao što su projekt Lječilišta Veli Lošinj, ulaganja u školske objekte i pomoć za riječki Klinički bolnički centar. Dodao je da je rebalans potreban i s obzirom na najavu porezne reforme, da se smanjuju prihodi od poreza na dohodak i planiraju kompenzacijske mjere pomoći iz državnoga proračuna.
Na aktualnom satu skupštine raspravljalo se, među ostalim, o povećanju cijena odvoza komunalnog otpada iz domaćinstava. Odgovarajući na vijećničko pitanje, župan Zlatko Komadina rekao je da županija nije osnivač Komunalnoga društva "Čistoća", da su osnivači grad Rijeka i još osam lokalnih jednica te da to pitanje treba uputiti njima. Dodao je da se znalo da će se, kada proradi Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, zbrinjavanje otpada morati plaćati po toni otpada te da je županija učinila sve, dobila i europska nepovratna sredstva, da ulaganje u centar Marišćina ne optereti građane.
Direktor Ekoplusa, koji upravlja Marišćinom, Josip Dedić rekao je da se sada u tome centru prima od 220 do 240 tona otpada na dan, te da se otpad obrađuje i iz njega proizvodi gorivo koje se dalje plasira. U Marišćini sada radi oko 40 ljudi, a do kraja godine bit će ih 50-ak, što će biti optimalno za rad centra.
"Sljedeće godine gasimo sva odlagališta u županiji, a Marišćina će biti jedino mjesto u županiji u kojemu će se zbrinjavati otpad", najavio je Dedić.
