'Prva smo županija koja je izgradila centralnu zonu za gospodarenje otpadom'

Župan Zlatko Komadina u intervjuu za Lokalni.hr govori o nizu kapitalnih projekata realiziranih u 2016. godini, ali i onima koji su u planu. Uskoro bi trebala početi s radom Centralna zona za odlaganje otpada Marišćina, čime bi Primorsko -goranska postala prva županija u Hrvatskoj koja je riješila problem odlaganja otpada kroz projekt financiran europskim sredstvima, naglasio je župan. Komadina smatra i da bi Hrvatskoj za 'liječenje' gospodarske situacije, svakako dobro došao LNG terminal na Krku po svim standardima zaštite okoliša.

U poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva župan kaže da postoji veliki prostor za stvaranje bolje gospodarske klime i više radnih mjesta.

Koje su to kapitalne investicije Primorsko - goranske županije realizirane u 2016. godini?

- U 2016. godini najveće smo investicije imali u zdravstvu te izgradnji, uređenju i opremanju školskih objekata i sportskih dvorana. Primjerice, naša Thalassotherapia u Crikvenici dobila je novi objekt vrijedan 28,4 milijuna kuna, a čime je bolnica proširila terapeutske kapacitete, uvela nove metode liječenja i zapravo postala još konkurentnija na tržištu zdravstvenog turizma u regiji.

Uz Thalassotherapiju u Opatiji i Lječilište Veli Lošinj te Psihijatrijsku bolnicu na Rabu, usudio bih se reći da smo kao osnivači uspjeli napraviti respektabilne zdravstvene institucije čiji je doprinos zdravstvenoj zaštiti lokalnog stanovništva, ali i zdravstvenom turizmu, nezaobilazan. U tom smislu, radimo na poboljšanju standarda pacijenata i uvjeta rada liječnika našeg Doma zdravlja. Tako smo u 2016.godini rekonstruirali zgradu Doma zdravlja u Kraljevici i pokrenuli projekt izgradnje zgrade opatijskog Doma zdravlja.

Kao velike kapitalne objekte svakako možemo navesti početak izgradnje dvije škole na Krku, u Baški i Puntu, ali i ulaganja u pomorsko dobro. U 2016. godini novo lice dobile su brojne lučice i luke u našoj županiji. Spomenut ću luku Opatija, potom lučicu Grabar na Cresu i drugo.

Kroz 2016. nastavili smo i projekt Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku koji se zahvaljujući brojnim investicijama ponovno brendira kao cjelogodišnji sportsko-rekreacijski lokalitet i to ne samo za stanovnike Primorsko-goranske županije, već za cijelu regiju. Kroz projekt obnove frankopanskih kaštela, ove smo godine uredili prostore kaštela u Kraljevici i Krku. A kako je Rijeka postala Europska prijestolnica kulture zahvaljujući i županijskim projektima, nastavljamo ulaganja u niz kulturnih programa potičući međunarodnu suradnju na tom polju, s našim susjedima Slovencima i Talijanima.

Prva smo županija u Hrvatskoj koja je izgradila centralnu zonu za gospodarenje otpadom i koja je krajem godine konačno dobila privremenu uporabnu dozvolu, a ovih dana i dozvolu za gospodarenje otpadom.

Ono s čime nismo zadovoljni je realizacija strateških državnih projekata, poput LNG-a, novog KBC-a , modernizacija termoelektrane Urinj, izgradnja novih lučkih kapaciteta...Zato imamo velika očekivanja od 2017., posebno u procesu decentralizacije koja bi županijama donijela veću mogućnost za snažnije pokretanje i realizaciju projektnih i programskih aktivnosti.

Koje investicije su planirane u 2017. godini i za koje od njih vjerujete da će biti realizirane tijekom godine?

- Nadam se da će uskoro krenuti s radom Centralna zona za odlaganje otpada Marišćina čime bismo postali prva županija u Hrvatskoj koja je riješila problem odlaganja otpada kroz projekt financiran europskim sredstvima. Nadalje, bit će završena i škola u Baški, luka u Njivicama, Lječilište u Velom Lošinju počet će mijenjati svoje lice jer se kreće u obnovu i dogradnju, isto je s Domom za starije i nemoćne u Voloskom....

Tu je niz projekata koji nisu vidljivi u prostoru, ali su važni za stanovnike. Primjerice, s gradovima i općinama za djecu Gorskog kotara osigurali smo logopeda, nastavljamo suradnju s mladima uređujući prostore za djelovanje klubova mladih po cijeloj županije, a kroz Savjet mladih potičemo i pomažemo uključivanje mladih u donošenje prijedloga za sve ono što sami smatraju da je važno za bolji standard njihova obrazovanja i drugih aktivnosti u slobodno vrijeme.

Primorsko-goranska županija bilježi rekordnu turističku sezonu. Što očekujete od nadolazeće sezone i koji su najveći aduti Županije? 

- Zadovoljni smo sjajnim rezultatima koji su posljedica strateškog pristupa turizmu. Odavno smo svjesni da ne možemo gostima nuditi samo sunce i more pa razvijamo niz programa kojima obogaćujemo turističku ponudu. Od specijaliziranih restorana koji nude autohtone delicije, do uređenja biciklističkih i pješačkih staza i, naravno, poticanja dizanja kvalitete smještaja, što privatnog, što hotelskog i smještaja u kampovima. Kao regija zdravstvenog turizma s našim zdravstvenim institucijama dajemo veliki doprinos kvalitetnoj zdravstvenoj, wellness i spa ponudi. U 2016. godini donijeli smo Strategiju razvoja turizma i sami sebi još više podigli ljestvicu kvalitete, zato od svih u turizmu imam velika očekivanja i veliko povjerenje da ćemo i sljedeće godine biti zadovoljni rezultatima.

Kako će porezna reforma po Vašem mišljenju utjecati na Županiju i provođenje politike?

- To je duga priča. Već mjesecima, bolje rečeno godinama, upozoravam na važnost decentralizacije u Hrvatskoj, a nastavljam i upozorenjima vezano za poreznu reformu. Naime, financijski učinak reforme je takav da je na leđima nose općine, gradovi i županije. Njihov pad proračuna osigurava povećanje plaća građana, što je dobro radi rasterećenja gospodarstva i smanjenja deficita državnog proračuna, ali nije dobro zbog smanjenja lokalnih proračuna, zbog drugih funkcija gradova, općina i županija.

Obećane su kompenzacijske mjere, direktne u punom iznosu za 2017., a s izmjenama zakona cjelovito rješenje, porez na dohodak sto posto samoupravi od 1. siječnja 2018., pa nam u ovom trenutku ostaje vidjeti hoće li Vlada održati riječ, a već sam ranije rekao da mislim kako bi Vlada trebala održati riječ .

LNG terminal, izgradnja nove bolnice na Sušaku su važni projekti koji se spominju. U kojoj su fazi ovi projekti i koliki je njihov značaj za Županiju?

- To su projekti o kojima godinama pričamo i svim vladama iznova objašnjavamo koliko su važni za standard, ne samo Primorsko-goranske županije. Riječki KBC je smješten na tri lokaliteta, u vjerojatno nekima od najderutnijih zgrada u gradu, pa je to razlog zašto je Primorsko-goranska županije, u zadnje dvije godine uložila u rekonstrukciju i uređenje nekih odjela i krovova preko 6 milijuna kuna. Obnovili smo zgradu onkologije, uredili sobe za pacijente na Kardiovaskularnom odjelu, popravili krovove na svim zgradama Dječje bolnice na Kantridi, a sudjelujemo i u nabavkama opreme. Iako nismo osnivači nego je to država, smatramo da pacijenti iz tri županije koji gravitiraju riječkom KBC-u trebaju imati dostojne uvjete za liječenje. Ne može se čekati izgradnja nove bolnice u lošim uvjetima i za pacijente i za naše vrhunske liječnike. 

Dakle, nadam se da će gradnja teći po planu i da ćemo napokon dobiti  novu, modernu bolnicu.

A za 'liječenje' gospodarske situacije, svakako bi Hrvatskoj dobro došao LNG terminal na Krku po svim standardima zaštite okoliša. 

Potpisali ste Europsku povelju o ravnopravnosti spolova koja potpisnicu obvezuje da će sudjelovati u svim aktivnostima koje ženama omogućuju ista prava kao i muškarcima. Što se sve radi po pitanju poštivanja socijalnih prava građana u Županiji?

- Primorsko-goranska županija ima poseban Upravni odjel koji se bavi socijalnom politikom i mladima. Ono što je taj odjel postigao u ovom mandatu vjerojatno je kruna svih naših dugogodišnjih zalaganja u području socijalne skrbi za građane. Briga o starijima i nemoćnima i beskućnicima je naša svakodnevica. Osnivači smo četiri doma za starije i nemoćne u koje smo uveli najviše europske standarde brige o korisnicima. Financiramo dnevni boravak za beskućnike i niz institucija i udruga koje se brinu o stanovnicima kojima je potrebna pomoć. Odavno imamo strategiju razvoja socijalne politike, kao jedna od prve tri županije u Hrvatskoj  s titulom "Zdrava županija".

Kakva je situacija s nezaposlenošću u Županiji i gdje vidite mogućnost novih zapošljavanja?

- U poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva veliki je prostor za stvaranje bolje gospodarske klime i više radnih mjesta. Mi jesmo turistička regija, ali nije dobro oslanjati se samo na uslužna zanimanja već poticati proizvodnju, pomoći ruralni razvoj, obrte...Kao što to čini Primorsko-goranska županija, primjerice na otocima i u Gorskom kotaru kroz Centar za poljoprivredu i nizom poticaja kroz poduzetničke kredite.

Jeste li spremni za lokalne izbore i idete li po još jedan mandat? Što biste poručili svojim biračima?

- Zahvaljujem svim stanovnicima Primorsko-goranske županije na povjerenju i prije i ubuduće. Moj je zadatak i moja je želja dati sve od sebe da ova županije i dalje bude u vrhu, među tri najrazvijenije županije u Hrvatskoj, da i dalje bude županija u kojoj će ljudi živjeti punim plućima, zdravi, zaposleni, obrazovani i ponosni na svoj kraj.