Razmnožili se dabrovi na sjeveru Hrvatske, sve su bliže naseljima

Zbog izostanka prirodnih neprijatelja, populacija dabrova na sjeveru Hrvatske buja! I dok je još prije tridesetak godina naići na njih bila prava lutrija, danas su tragovi koje ostavljaju ti najveći glodavci u ovim krajevima sve bliži naseljima. U Donjoj Dubravi u Međimurskoj županiji izgrizli su više stabala, pa neka od njih prijete da će se srušiti na autobusnu nadstrešnicu.

- Ima ih sve više, samo ih je teško vidjeti jer izlaze noću kad traže hranu. Neka ih je, meni ne smetaju - kaže mještanin kojeg je iznenadila snaga sjekutića tih glodavaca. Stabla koja im služe kao hrana kao da je netko sjekirom isjekao.

Širenje populacije dabrova posebno će razveseliti prof. dr. Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji je najzaslužniji za naseljevanje dabrova prije dvadesetak godina, kad su te životinje uvezene iz Bavarske i razmještene po hrvatskim rijekama. U sklopu projekta "Dabar u Hrvatskoj", na njemačkom "Biber in Kroatien", dopremljeno ih je 85. Prvi su pušteni u šumu Žuticu i rukavac Lonje za slivno područje rijeke Save u travnju 1996. godine, a s nastanjivanjem se nastavilo sve do ožujka 1998. Prema nekim procjenama, namnožilo se do ove godine oko tisuću obitelji s 5000 do 6000 jedinki, no otprilike polovica je završila u susjednim državama, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Mađarskoj, a vjerojatno i u Austriji.

Populacija dabra je, procjenjuje se, stabilna i s trendom povećanja brojnog stanja. Na području Legrada, u rukavcima rijeke Drave, u četiri je navrata, od 30. listopada do 23. prosinca 1997., pušteno 29 od 85 uvezenih jedinki. Njihovi su potomci dabrovi koji su se približili Donjoj Dubravi. Danas postoje četiri područja s dabrovima, Središnja Hrvatska (dravski sliv), Sjeverozapadna Hrvatska (dravski sliv - Drava i Mura), Baranja (Podunavlje) i Spačva. Na žalost, povećanje populacije na pojedinim područjima izaziva i revolt mještana zbog uništavanja šuma u blizini njihovih staništa. I to je tema koja će se uskoro morati otvoriti jer već ima najava da će vlasnici šuma tražiti naknadu šteta.