Provjeravaju boju, bistrinu, čistoću, miris i okus pčelinjeg proizvoda
Tko ima najbolji med u Zagrebačkoj županiji komisija će otkriti tek na Festivalu pčelarstva za dva tjedna u Zaprešiću
Je li miris karakterističan za tu vrstu meda ili je preslab, kakva je boja, ima li u njemu mjehurića zraka ili je potpuno bistar, kakvog je okusa... Na sto doslovno slatkih “muka” bilo je 10 kušača meda koji su se okupili u Zaprešiću na 15. senzoričkom ocjenjivanju meda. Zadatak im nije bio nimalo lak - svojim su istančanim čulima trebali odlučiti tko je od pčelara u Zagrebačkoj županiji “medeni šampion”.
– Prvi je uvjet da nam rade sva osjetila. Zato 24 sata prije kušanja meda ne smijemo jesti jaku hranu, a prilikom samog procesa nije dobro niti da stavljamo jake parfeme jer bi i to moglo utjecati na procjenu – pojasnila nam je Gordana Hegić, doktorica biotehničkih znanosti koja se već dugi niz godina bavi istraživanjem pčelinjih proizvoda. Kada je ona postajala medni “sommeliere”, nije postojala škola za to, dok danas postoji nekoliko katedri koje obrazuju ljude kako da postanu ocjenitelji meda. Prije svega je bitno imati određeni “pedigre” i iskustvo s pčelinjim proizvodima, kako bi se razvila organoleptika.
Okus neutraliziraju jabukama
– Ovisno o vrsti meda, provjerava se jesu li miris i okus svojstveni biljci s koje med potječe, ali i boja. Primjerice, bagremov je med proziran i bistar, dok je kestenov tamnije boje, od intenzivno svijetlo smeđe pa do mahagonij crvene – kazala je Gordana Hegić. Svatko od članova povjerenstva na ocjenjivanju meda morao je probati po 50 od ukupno 111 pristiglih uzoraka od 98 pčelara Zagrebačke županije. Kako bi neutralizirali okus, prije kušanja svakog uzorka, morali su prizalogajiti komadić kruha ili jabuke te popiti malo vode. A koja je vrsta najbolja - med od kestena, amorfe, cvjetni, bagremov, lipov, od medne rose ili trušljike?
– Svi su medovi dobri ako nisu pokvareni. Bitno je da je uredan i da u njemu nema prljavštine – kazao je drugi kušač, Juraj Kukas iz Dugog Sela koji je pčelar već 35 godina.
Medom protiv alergija
Dok su neki uzorci dobivali čiste petice, viša poljoprivredna inspektorica Zvjezdana Šišak jednom je dala i trojke.
– Miris je bio čudan, okus još gori, med nije bio čist, a boja se prelijevala – pojasnila je medna inspektorica. Međutim, kako i inače u svom poslu kontrolira udovoljava li hrana zahtjevima Ministarstva poljoprivrede, odmah se nadovezala kako na dosadašnjem uzorkovanju meda niti jedan nije “pao” na ispitu. A da je bolje kupovati domaće nego uvozne medove, tvrdi i dugogodišnji znalac, profesor Nikola Kezić kojeg mnogi zovu “alfom i omegom” hrvatskog pčelarstva.
– Najbolje je konzumirati med koji odražava prostor u kojem ljudi žive. Budući da kroz med konzumiramo i pelud te na taj način smanjujemo šanse za alergijsku reakciju, ništa nam ne znači ako postanemo otporni na pelud iz Kine, već našu lokalnu – istaknuo je profesor Kezić. Tko će pak odnijeti ovogodišnju titulu šampiona, medni znalci javnosti će otkrit tek za dva tjedna, na osmom po redu Festivalu pčelarstva.
