Splitsko-dalmatinska županija predvodnica je razvoja dječje palijative u Hrvatskoj
Hospicij Matošić dobio je šest kreveta za najmlađe pacijente. Splitsko-dalmatinska županija predvodnica je razvoja dječje palijativne skrbi u Hrvatskoj za koju stručnjaci ističu da ne znači kraj života već bolju skrb
U palijativnom stacionaru Hospicija Matošić u Splitu svečano je obilježen početak rada stacionarne dječje palijativne skrbi.
Zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Stipe Čogelja istaknuo je da je Splitsko-dalmatinska županija perjanica dječje palijative.
Šest kreveta
– Ovdje je puno ljudi koji se godinama zalažu za dječju palijativu, koja je izraz humanosti. Skrb nije bitna samo korisnicima u fizičkom smislu nego i u psihološkom, ali i duhovnom smislu. U našem mobilnom timu imamo sve i mislim da ovaj stručni tim neizmjerno pomaže obiteljima čija su djeca korisnici dječje palijative – izjavio je Čogelja te dodao da će Splitsko-dalmatinska županija, s Gradom Splitom, i dalje podržavati ovakve i slične projekte.
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dr. Marko Rađa istaknuo je da se palijativa brine o najugroženijima.
– Imamo obvezu i dužnost skrbiti o zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, ali i o onom duhovnom dijelu na kvalitetan, civilizacijski način. Zahvaljujem svim donatorima koji su omogućili da se ovakav objekt realizira. Najviše zahvaljujem djelatnicima koji rade i koji su radili na ovom projektu. Naši sugrađani u najtežim trenucima moraju imati kvalitetnu skrb – zaključio je Rađa.
Stacionar dječje palijativne skrbi ima šest kreveta unutar stacionara Hospicija Matošić, koji ukupno broji 20 palijativnih postelja. Uz ovaj objekt, u Splitsko-dalmatinskoj županiji djeluju još četiri stacionara i pet mobilnih palijativnih timova.
– Na pet lokacija imamo ukupno 66 palijativnih kreveta, ali još nedostaje sestara i njegovatelja. Trenutačno u splitskom stacionaru radi pet medicinskih sestara i dva njegovatelja, što je minimalno za ovakav opseg posla – rekao je Rađa te pozvao sve zainteresirane medicinske sestre da se priključe timu.
– Naši su natječaji stalno otvoreni. Ovaj oblik rada traži veliko srce, ali pruža i osjećaj da stvarno činite razliku. Imali smo sreću da se dio sestara koje su bile u drugim dijelovima Doma zdravlja odlučio ovdje raditi. Dio sestara došao je pak iz KBC-a. Znam da KBC-u kronično, nasušno nedostaje sestara, ali one su se jednostavno odlučile raditi ovdje – izjavio je Rađa.
PALIJATIVA kod djece ne mora značiti kraj života. Cilj je ublažiti simptome, ali i pomoći obitelji u teškim trenucima
Otvaranje odjela rezultat je višegodišnjeg rada i zalaganja stručnjaka, kao i roditelja koji svakodnevno skrbe o teško bolesnoj djeci. Posebnu ulogu imali su prof. dr. sc. Julije Meštrović i dr. Branka Polić, koji su prije više od godinu dana inicirali osnivanje mobilnog palijativnog tima za djecu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
– Ideja je potekla prije 20 godina, kada je prva djevojčica otišla kući s kanilom i na respiratoru i kada su sve službe našeg zdravstva pomagale, ali to nije bilo dostatno. Roditelji su tu skrbnici 24 sata dnevno, 365 dana u godini, neprekidno. Danas, zahvaljujući mnogima, možemo reći da smo pomaknuli planinu, kako je rekla jedna majka – istaknula je dr. Polić te pojasnila kako palijativa kod djece ne mora značiti kraj života. Cilj je ublažiti simptome, ali i pomoći obitelji u teškim trenucima.
Nije trajni boravak
– Stacionar je nešto što je privremeno. To nije trajni boravak. Naša djeca, za razliku od odraslih, mogu imati više, kažemo, krajeva života i od toga se oporaviti. Oni puno duže žive zahvaljujući respiratoru i svoj potrebnoj opremi. Dakle, palijativa u djece sasvim je nešto drugo nego palijativa u odraslih – pojasnila je dr. Polić.
Zadovoljstvo je izrazio i ravnatelj KBC-a Split dr. sc. Krešimir Dolić.
– Za KBC Split ovo je važan korak prema cjelovitom sustavu palijativne skrbi. Mislim da smo danas svi ponosni jer je otvaranje dječje palijative veliki civilizacijski iskorak. Koliko je društvo napredno govori i podatak koliko ono može pružiti pomoć najranjivijima, a u ovom slučaju to su djeca. Palijativna skrb uključuje podršku i obitelji i oboljelim članovima obitelji. Hvala svima koji su dali svoj obol i koji su tako pokazali da zajedno imamo dužnost i obvezu podržati naše pacijente – rekao je dr. Dolić.
