Događaj poznat kao Vrbsko-ruščičke žrtve
Polaganjem vijenaca kod zajedničke grobnice na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu obilježena 89. obljetnica vrbsko-ruščičkih žrtava
Pobuna protiv terora tadašnjeg režima Kraljevine Jugoslavije, poznatija i kao Buna seljaka brodskog Posavlja rezultirala je ubojstvima seljaka iz obližnjih sela koja je počinila žandarmerija. Ogorčeni ubojstvom osam seljaka dan ranije u Sibinju, Hrvati iz sela Gornja Vrba i Ruščica također su se pobunili protiv terora tadašnjeg režima, što je rezultiralo stradanjem još šest seljaka s tog područja 20. veljače 1935.
Prosvjedujući protiv velikosrpskog terora, ispred slavonskobrodskog Gradskog groblja dočekala ih je jugoslavenska žandarmerija te ih prebila i mučki ubila.
Mučki ubijeni u zasjedi
U zasjedi kod groblja ubijeni su seljaci iz Ruščice Mirko Milec, Ivan Martić i Stipo Mirković te seljaci iz Gornje Vrbe Tomo Vargić, Ivan Borevković i Franjo Borevković.
Nakon tih zbivanja, žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja.
Taj je događaj poznat kao Vrbsko-ruščičke žrtve, a u znak sjećanja na Gradskom groblju Slavonskog Broda postavljena je 1938. godine zajednička grobnica za sve stradale.
U povodu obilježavanja 89. obljetnice tragičnog događaja prošli su tjedan kod spomen-obilježja na brodskom groblju položeni vijenci i zapaljene svijeće. Vijence su položili župan Danijel Marušić u ime Brodsko-posavske županije, načelnici općina Gornja Vrba i Klakar Ivan Vuleta i Tomislav Pendić, izaslanstvo Grada Slavonskog Broda te predstavnici udruga i stranaka.
– Svake godine sjećamo se tih ljudi koji su svoje živote dali za demokraciju, slobodu i bolji život u Hrvatskoj. To je bio jedan od teških trenutaka u povijesti hrvatskog naroda. Iz riječi jednog službenika koji je poručio seljacima da ih treba sve pobiti i nabiti na bajunete vidljiva je ta teška povijest i tragedija takvih odnosa prema hrvatskom narodu. Ona je trajala još dugi niz godina, sve do uspostave samostalne hrvatske države – rekao je župan Marušić.
Htjeli svoju domovinu
Vijence su kod spomen-obilježja položili i predstavnici udruge 108. brigade Hrvatske vojske.
– Ne smije se zaboraviti nijedna žrtva, bilo da je riječ o onima iz Domovinskog rata, iz Drugog svjetskog rata ili ovima iz razdoblja između dva svjetska rata. Žalosno bi bilo nekoga zaboraviti, jer je svaki izgubljeni život nenadoknadiv – poručila je Paula Vdovjak, predsjednica udruge.
Kako je istaknuto na obilježavanju, priča o događanjima otprije 89 godina samo je jedan segment priče o stvaranju slobodne i demokratske Hrvatske. Sibinjske, vrbske i ruščičke žrtve bile su iskaz domoljublja. Nažalost, pobuna Vrbljana i Ruščičana ugušena je u krvi, represivni režim ubio je šestoricu nedužnih hrvatskih seljaka samo zato što su htjeli svoju domovinu. Danas je njihovo stradanje dokaz žrtve koju je trebalo podnijeti za slobodu.
