Izumiranje stanovništva
U Hrvatskoj niti jedna županija nema pozitivan prirodan prirast, a donekle optimistična vijest je da raste broj sklopljenih brakova; u prvih devet mjeseci ove godine vjenčano je 16.045 parova, 233 više nego u istom razdoblju lani
Od početka godine do 30. rujna u maticu rođenih upisano je 26.569 novorođenčadi, a u maticu umrlih u istom tom razdoblju čak 41.425 osoba! Alarmantni su to podaci koji je u svom statističkom prikazu objavilo Ministarstvo uprave. U Hrvatskoj je, dakle, u prvih devet mjeseci bilo 14.856 umrlih više nego rođenih i ni jedna županija nema pozitivan prirodan prirast.
Iz županije dolaze u Zagreb
Grad Zagreb bi bio u plusu da se njemu ne pribrajaju i rođeni s područja Zagrebačke županije iz koje žene odlaze rađati u bolnice u Zagrebu. Usporedili smo podatke za prvih devet mjeseci ove godine s onima za isto razdoblje prošle godine, kad je u maticu rođenih bilo upisano 27.963 djece, a u maticu umrlih 39.566 osoba. Dakle, ove je godine rođeno oko 1400 djece manje, a umrlih je bilo 1859 više. Gradovi i općine nastoje, uz državnu pronalitetnu politiku, roditeljima pomagati i donošenjem mikro mjera, poput jednokratnih naknada za novorođenčad.
Birača u dijaspori 33.295 više
Većina ih dijeli od 1000 do 1500 kuna po djetetu, no ima i onih koji daju više, poput Zagreba koji za prvo dijete isplaćuje 1800, za drugo 3600, a za treće i svake sljedeće čak 54.000 kuna. Još je darežljiviji splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara koji iz gradskog proračuna od ove jeseni isplaćuje 4000 za drugo dijete u obitelji, a za treće i svako iduće 55.000 kuna. Grad Opatija dijeli čak 10.000 kuna za prvo dijete, 15.000 za drugo i 20.000 za treće. Donekle optimistična vijest je da raste broj sklopljenih brakova. U prvih devet mjeseci ove godine vjenčano je 16.045 parova, 233 više nego u istom razdoblju lani. U registru birača 30. rujna ove godine bilo je evidentirano 4,591.521 osoba, od čega 3,758.884 u Hrvatskoj i 832.637 u inozemstvu, dok ih je na taj datum prošle godine bilo 4,575.554, od čega 3,776.212 u Hrvatskoj i 799.342 u inozemstvu, što znači da je u samo godinu dana broj birača u dijaspori povećan za 33.295. Zanimljivo je da i dalje raste broj registriranih političkih stranaka, sa 157, koliko ih je bilo potkraj rujna prošle godine, na 162.
