Reklama za otok Rab na izlasku iz maglovite metropole mami natpisom ‘Naljepši otočki advent’. Nostalgija, more, bijeg od kiše i hladnoće… Eh, da je sad biti na Rabu. Par sati kasnije, na rapskoj rivi prvi čovjek grada, pokazuje na nebo. Tu je sunce, 15 stupnjeva, terase kafića su pune, sjedi se bez jakni…
– Vidi gore, ali ne, ne pokazujem sunce… Gore, s neba za Badnjak na Rab stiže Djed Božićnjak. Poleti s Grobnika, pa s padobranom doslovce skoči na otok, i dosad nije završio u moru – pokazuje mladi gradonačelnik Nikola Grgurić.
Okreće se prema pučini, pa nastavlja: – A od tamo, s otvorenog mora, barkom na Rab stiže Sveti Nikola. Pa on je zaštitnik pomoraca, kako bi drugačije. A tu, baš gdje stojimo, ovdje stiže klizalište. Klinci koji dođu su oduševljeni! Imamo i jednu susjedu, kojoj je 71. godina, ona je lani naučila klizati. Znaš, to je klizalište koje je na najnižoj morskoj visini, možda od metra – priča, a zatim poentira:
– Naš Advent počinje dan prije zagrebačkog! Mi počinjemo u petak 1. studenog, a oni od subote – smije se. Manje je to važno, ali žele pokazati da su korak ispred gradskih oca u metropoli. Pada li na Rabu snijeg?
– Napadalo je 1986., toga se sjećam. I prije par godina se pojavilo par pahuljica. Kod nas snijega ima, ali svakih 30 godina – smije se prvi čovjek grada.
Cijeli grad živi za prosinac
Ove zime na otoku sreće, kako zovu Rab, organiziraju treći Advent. – Naš je Advent dosad bio najtopliji! – kaže ponosno Katarina Ribarić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Rab te dodaje: – Cijeli je grad u božićnom ruhu. Kao da si u bajci. Organiziramo i doček Nove godine za djecu, točno u podne na Silvestrovo. Gradonačelnik dijeli sadnice maslina svim parovima koji su vjenčani ove, 2017. godine. Dok oni pričaju o pripremama za Advent koji počinje za dva tjedna, turisti uživaju na terasi Trga Municipum Arbe.
– Grupa Švicaraca, njih 60, godinu dana unaprijed rezervirala je smještaj. Hotel Padova je otvoren, već skoro popunjen. Zapravo, cijeli grad živi za prosinac. Preko ljeti radimo, a sad se i mi možemo opustiti – govori Ivana Matušan, direktorica Turističke zajednice grada Raba.
Nekad su, zimi, kad bi se otočani sreli, govorili “A ča ću u Gradu, kad nema ni pasa”. Posljednje tri godine, ulice i trgovi su puni.
– Nekad bi u gradu zimi bile tri mačke. A sad dnevno dođe barem 1500 ljudi. Oko dvije tisuće nas otočana brine o Adventu, od klinaca iz vrtića do naših klapa. I sve je domaće. Hobotnica s krumpirom, bakalar, crni rižoto, srdelice, gulaš od divljači, srne, jelena, muflona.
A tko pjeva za doček Nove?
– Petar Grašo!