Nema problema s plasmanom
Prije sadnje konoplje treba ishoditi dozvolu od Ministarstva poljoprivrede, registrirati poljoprivredno gospodarstvo u čistom vlasništvu ili najmu, imati najmanje jedan hektar zemljišta, a proizvođači moraju dostaviti i potvrdu o nekažnjavanje za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga
- Razmišljali smo kako spojiti ugodno s korisnim, da ne odlazimo na posao, a da ipak radimo i imamo za pristojan život. I, ne manje važno, da budemo što više u prirodi. Vagali smo koju kulturu izabrati i na kraju je odluka pala na industrijsku konoplju - kaže Dubravko Vadlja (24), kojeg smo zatekli u sječi stabljika biljke Cannabis sativa na polju u blizini Donjeg Kraljevca u Međimurskoj županiji.
Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Vadlja konoplju je u svibnju posijalo na dva hektara, a berba još traje.
- Konoplju smo izabrali jer se od nje može napraviti puno proizvoda. Prva nam je godina kako smo se počeli baviti poljoprivredom, a već imamo deset proizvoda, od konopljina ulja, brašna i proteina do čaja, melema od konoplje, meda, šampon za kosu... Informacije o uzgoju dobivamo od biodinamičara od kojih smo naučili i izrađivati pripravke prema učenju dr. Rudolfa Steinera - napominje D. Vadlja.
Koriste biodinamičke pripravke broj 500 i 501, kravlji gnoj u rogu koji se drži zakopan u zemlji i kremen u rogu. Konoplja, dodaje Goran Valjda (21), nije zahtjevna za uzgoj. Zemljište koje su uzeli u zakup, ukupno oko dva hektara, rahlo je i prozračno, što je važno jer biljka duboko pušta korijen kako bi crpila što više vode. Nabavili su certificirano eko sjeme iz Slovenije.
- Bilo je na početku sumnjičavih pogleda susjeda, mislili su da smo neki drogeraši, a onda su vidjeli kolike prednosti ima ta proizvodnja u odnosu na kukuruz i slične slabo plaćene kulture - ističe G. Valjda. S plasmanom proizvoda nemaju problema. Odlaze na sajmove, prodaju i preko interneta, a kupci im dolaze i na kućni prag.
Najtraženiji proizvodi čaj i ulje
- Raste želja za prirodnim proizvodima. Najviše se traži čaj od konoplje kojeg je i najjednostavnije proizvesti - kaže G. Vadlja. Mladići konoplju beru ručno, slažu je u snopove i suše. U Hrvatskoj je još uvijek zabranjeno korištenje stabljika i vrhova, pa ostatke nakon berbe treba malčirati ili zapaliti.
- Ne smije se iznositi s parcele, iako u nekim državama od nje grade kuće, koriste je kao izolaciju, proizvode od nje vlakna, odjeću i pelete za grijanje, a koristi se i u automobilskoj i avioindustriji - nabraja Denis Goričanec (23).
Prije tri godine konoplju je počeo uzgajati i Kristijan Levačić iz Preloga. Ove godine pod njom su bila tri hektara, a prihodi variraju od 500 kg do tone po hektaru.
- Učimo, treba znati koju vrstu posijati, da biljku ne preraste korov. Žetva kombajnom je komplicirana, kao i sušenje. Kupci najviše traže čaj i ulje - napominje. I on čeka da Ministarstvo poljoprivrede skine zabranu s korištenja stabljika. Industrijska konoplja nekad je bila raširena kultura u Hrvatskoj, a ponovni uzgoj legaliziran je početkom 2012. godine.
Dopušteno ju je uzgajati samo ako sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto. Prije sadnje treba ishoditi dozvolu od Ministarstva poljoprivrede, registrirati poljoprivredno gospodarstvo i u čistom vlasništvu ili najmu imati najmanje jedan hektar zemljišta koje mora biti upisano u ARKOD. Proizvođači moraju dostaviti i potvrdu o nekažnjavanje za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga.
