Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović završava u subotu petodnevni boravak u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, koje po njezinoj ocjeni pokazuju da je županijski ustroj u Hrvatskoj jako dobar.
Uoči susreta predsjednice Republike i šefova diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj s gospodarstvenicima u Svetom Martinu na Muri u Međimurju, predsjednica je izašla pred novinare s međimurskim i varaždinskim županom, Matijom Posavcem i Predragom Štromarom, te rekla kako se nakon sedam izmještanja njezinog ureda u različite dijelove Hrvatske, prepoznaje nekoliko zajedničkih problema za koje će inzistirati da budu teme javne rasprave.
- Da manje razgovaramo o ideološkim pitanjima, a puno više o egzistencijalnim pitanjima gospodarstva, života, rada, zapošljavanja, kako žive mladi i kako žive ljudi zlatne dobi - dodala je.
Kao prvi problem navela je problem odlaska mladih, odnosno demografski. Smatra da treba raditi na dva područja, osiguravanju infrastrukture, kao što su vrtići i škole, te na obrazovanju. Kao pozitivan primjer navela je varaždinsku Prvu gimnaziju na kojoj su profesori pripremili sedam novih predmeta iz STEM (prirodoslovno-matematičkih i tehničkih) područja.
- Držim da je to način na koji treba pristupiti reformi u cijeloj Hrvatskoj, da škola bude zanimljiva djeci i da s radošću uče, da uče što je relevantno. Podaci su bitni, ali puno su bitnije vještine, rješavanje problema, kako primijeniti podatke koje su naučili. I kako da budu kreativni, samostalni, kako izraziti svoje talente, njegovati ih, ali istovremeno biti i dijelom tima - kazala je Grabar Kitarović.
Lokalne jedinice gube poreznom reformom
Upravo se to radi u ove dvije županije s njihovim centrima izvrsnosti, a također i zahtjevima da se mijenjaju upisne kvote za deficitarna zanimanja, jer obrazovanje mora biti usklađeno s potrebama gospodarskog razvoja i tržištem rada, naglasila je. U dvije najsjevernije županije Hrvatske prepoznala je specifičan problem: visoku zaposlenost, a prosjek plaća ispod državnog prosjeka.
Predsjednica je kao zajedničke probleme u cijeloj državi prepoznala nedovoljne kompenzacijske mjere da se jedinicama lokalne samouprave vrati izgubljeno u poreznim reformama i očekuje da će se Vlada time intenzivnije baviti. Svima je zajednički i problem u iskorištavanju EU fondova, a tu, rekla je, očekuje strategiju raspisivanja natječaja.
Grabar Kitarović osvrnula se na još jedno upozorenje iz jedinica lokalne samouprave, a to je upravljanje državnom imovine. Smatra da bi se ona puno učinkovitije iskoristila kada bi se predala gradovima i općinama, a da se državi, u slučaju eventualne prodaje, isplati određeni postotak.
Spomenula je Hrvatske šume kao državnu tvrtku koja "treba početi raditi puno učinkovitije" jer se poduzetnici bune da nemaju sirovina, a sirovine se izvoze.
Za indeks razvijensoti naglasila je da bi, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, trebao uključivati i probleme demografije, odlaska mladih, vremenskih uvjeta.
Županijski ustroj Hrvatske drži jako dobrim. „Iako je Međimurska najmanja, a Varaždinska treća najmanja županija, pokazuju kakve uspjehe ostvaruju i kakve primjere daju u poduzetništvu. Ovdje lokalna uprava u rekordnom roku izdaje građevinske dozvole. Poduzetnici nemaju problem s lokalnom upravom, nego s centralnom državom koja je prespora. Potrebna je reforma na državnoj razini da naši činovnici budu puno učinkovitiji i odgovorniji i da se kroz e-Hrvatsku i e-upravu riješi pitanje korupcije, ali i poslovanja, što je bitno za strane investitore“, zaključila je predsjednica Grabar Kitarović.
Sinergija gospodarstva i obrazovanja
Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je da uz sve pozitivne gospodarske pokazatelje županija ima 18,6 posto niži prosjek plaća nego što je hrvatski prosjek.
- Inicijativa je da se generalno ili sektorski poveća minimalna plaća, da se poduzetnike rastereti parafiskalnih nameta, da stvaramo bolje poduzetničko okruženje u korist građana, radnika i poduzetnika - rekao je Posavec naglasivši važnost sinergije gospodarstva i obrazovanja.
Dodao je da su razmišljanja o regionalizaciji istovjetna jer su županije opravdale svoj status efikasnijim djelovanjem na svemu što je s državne razine spušteno na regionalnu i lokalnu.
Varaždinski župan Predrag Štromar naveo je Varaždin kao primjer dobrog upravljanja državnom imovinom jer su sve bivše vojarne pretvorene u prostore s obrazovnim, kulturnim ili znanstvenim sadržajima. Kao problem je naveo male prihode općina i gradova po stanovniku.
- U Varaždinskoj županiji šest je gradova, a čak četiri su među deset onih koji imaju najmanje prihode po stanovniku. Sistemska je to greška u Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave. Dobili smo podršku da predložimo premijeru i ministrima kako to promijeniti jer položajna renta ne treba biti toliko visoka, a da nema solidarnosti i da građani na sjeveru Hrvatske nemaju mogućnost društvenog i komunalnog razvoja i standarda u svojim općinama i gradovima samo zato jer su mali, jer su na rubnim područjima s drugim državama ili na ruralnom području. Zato građani odlaze - kazao je Štromar dodavši da bi bila dobra demografska mjera povećati prihode općinama i gradovima, posebno najmanjima.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović petodnevni boravak u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji završava poslijepodne prijemom za predstavnike Diplomatskog zbora u Hrvatskoj u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu.