Projekt PRŠI u Murskom Središću i osam općina omogućit će brži razvoj
Izgradnjom širokopojasnog interneta za 80 posto kućanstva osigurava se optička veza i brzina od 100 Mbit/s, dok će se ostalim 20% kućanstva osigurati minimalna brzina od 40 Mbit/s
Grad Mursko Središće nositelj je projekta PRŠI, razvoja širokopojasnog interneta koji obuhvaća područje Grada i općina Selnica, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće, Strahoninec i Šenkovec. Potpisan sporazum Riječ o području od oko 254 četvorna kilometra na kojem živi 39.200 stanovnika u 12.560 kućanstava.
U veljači ove godine u sjedištu Hrvatskog Telekoma u Zagrebu gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak potpisao je sporazum o partnerstvu s članovima uprave. Investicija je vrijedna 60 milijuna kuna, a Grad Mursko Središće i općine koje su uključene u projekt nemaju nikakve financijske obveze jer će se financirati sredstvima EU i Hrvatskog Telekoma. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije početkom listopada uručilo je Hrvatskom telekomu ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru poziva "Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ za Grad Mursko Središće, ukupno za 11.240 korisnika.
Početkom veljače 2021. godine Hrvatski telekom će, najavljuju u Gradskoj upravi, potpisati ugovor o projektiranju i građenju s izvođačem radova. Prvih šest mjeseci odabrani izvođač radit će na projektiranju mreže, a gradnja se očekuje u jesen 2021. godine, kad će se započeti s nadzornim radovima. Građani će imati mogućnost priključka na brzi internet. Izgradnjom širokopojasnog interneta za 80 posto kućanstva osigurava se optička veza i brzina od 100 Mbit/s, dok će se ostalim 20% kućanstva osigurati minimalna brzina od 40 Mbit/s. Sporazumom je nositelj projekta umjesto Međimurske županije postao Grad Mursko Središće.
Pokrivenost mrežom Jedan od glavnih problema Hrvatske u sektoru IKT-a upravo je pokrivenost mrežom sljedeće generacije. Krajem svibnja 2016. u Hrvatskoj je brzi širokopojasni pristup bio dostupan za 52 posto stanovništva, što je Hrvatsku pozicioniralo daleko iza prosječne pokrivenosti u EU, koja iznosi 71 posto. Znatan broj kućanstava, lokacija javne uprave, obrazovnih institucija i ustanova zdravstvene skrbi, kao i malih i srednjih poduzeća, nema mogućnost pristupiti brzoj širokopojasnoj mreži i koristiti napredne IT usluge, čime se koči ujednačen regionalni razvoj.
