Bjelovarsko-bilogorska županija i ove je godine potvrdila status jedne od najaktivnijih hrvatskih regija kada je riječ o sustavnoj podršci lovstvu i lovačkim društvima. Ukupno 88 tisuća eura izdvojeno je iz županijskog proračuna za razvoj i unapređenje lovstva, čime se nastavlja višegodišnji kontinuitet ulaganja u zaštitu prirode, održavanje biološke ravnoteže, kvalitetu staništa i modernizaciju lovačke infrastrukture.
U prostorijama Lovačkog društva Jelen u Zrinskom Topolovcu održana je dodjela ugovora lovačkim društvima, kojima se simbolično zaokružio ovogodišnji ciklus aktivnosti nakon javnog poziva koji je bio otvoren od ožujka do kraja listopada. Na natječaj je pristiglo čak 145 zahtjeva od ukupno 39 lovoovlaštenika, što upućuje na rast interesa, ali i potreba na terenu.
Potpore za 12 namjena
Župan Marko Marušić tom je prilikom podsjetio kako je ove godine bilo čak 12 namjena potpore, među kojima su dvije nove: promidžba lovstva i ulaganje u infrastrukturu. Kazao je da se pokazalo kako su te mjere bile pun pogodak jer omogućuju korak prema modernizaciji i otvaranju lovstva prema široj javnosti, osobito prema mladima. Istaknuo je da su sve mjere kreirane u suradnji sa županijskim Lovačkim savezom te kako se upravo taj model suradnje, uz realno sagledavanje potreba, pokazao najkorisnijim. Najtraženije mjere bile su stimulacija odstrela predatora, nabava opreme za zaštitu usjeva, liječenje jelenske i srneće divljači od metilja, unos pernate divljači te ulaganja u infrastrukturu. Marušić je također podsjetio na projekt Hrvatskog lovačkog saveza na području županije, obnovu vile Podgarić, što je najveće ulaganje Saveza na ovom području do sada, ali i simbolički i praktično važan zahvat koji ima dugoročnu vrijednost za lovce i za zajednicu.
Predsjednik Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Branimir Stankić zahvalio je Županiji na potpori i dobroj suradnji te naglasio da su ovo jedne od najvećih potpora u Hrvatskoj. Rekao je da bi bez njih rad u lovačkim udrugama bio puno teži te istaknuo da se ovim sredstvima obogaćuju lovišta i pomaže društvima koja uglavnom djeluju na volonterskoj osnovi. Izrazio je uvjerenje da će se podrška i dalje nastaviti jer je pokazano da ulaganje donosi konkretne rezultate, kako u brojnom stanju divljači tako i u očuvanju prirodnog okruženja.
Velike pohvale stigle su i od predsjednika Hrvatskog lovačkog saveza Mate Čička, koji je čestitao svima na potporama te posebno podržao odluku župana da se ne povećavaju cijene zakupa lovišta, što je u skladu sa stavom Hrvatskog lovačkog saveza. Istaknuo je kako bi volio da i drugi župani razmišljaju u istom smjeru te da razvijaju ovako kvalitetnu suradnju s lovcima jer su oni ključan faktor u očuvanju prirode i upravljanju divljači. Okupljene je pozdravila i načelnica Općine Zrinski Topolovac Jasna Mikles Horvat, naglasivši kako lovci u brojnim sredinama nisu samo čuvari lovišta nego i čuvari tradicije, društvenog života i zajedništva u ruralnim krajevima.
Mjere s velikim odazivom
Lovstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ima dugu i duboko ukorijenjenu tradiciju, a u suvremenom kontekstu lovci sve više djeluju kao ekološki nadzornici koji skrbe o staništima, prijavljuju probleme i anomalije, sudjeluju u prevenciji širenja bolesti i pomažu u reguliranju biološke ravnoteže. Upravo su zato mjere poput stimulacije odstrela predatora i ove godine imale velik odaziv jer omogućuju održavanje ravnoteže u populaciji divljači i smanjuju štete koje neke vrste mogu prouzročiti u prirodi i poljoprivredi. Ulaganje u infrastrukturu, koje je ove godine bilo pojačano, uključuje obnovu čeka, nabavu opreme i poboljšanje uvjeta rada na terenu, dok se promidžbom lovstva nastoji javnosti pokazati odgovorna i prirodozaštitna strana lovačkih aktivnosti, koja se često u javnosti nedovoljno poznaje ili je predmet površnih interpretacija.
Ukupno osiguranih 88.000 eura tako se ne promatra samo kao budžetska stavka već i kao ulaganje u ekološku stabilnost, tradiciju, volonterski rad i društveni kapital zajednice. Županija i lovci time zajedno oblikuju model koji se sve češće navodi kao primjer dobre prakse jer pokazuje da se uz sustavno ulaganje, odgovorno upravljanje i dijalog s lokalnom zajednicom može graditi održiv i moderan pristup lovstvu, koji poštuje prirodu, ljude i tradiciju.