Izbornik
Naslovnica Županije Virovitičko-podravska
Svećenik iz Voćina Mladen Štivin (39) poznat po svom ljekovitom bilju

Župnikove kreme koriste i zagrebačke balerine i stjuardese u Dubaiju

Župnikove kreme koriste i zagrebačke balerine i stjuardese u Dubaiju
1/13
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Velečasni Mladen Štivin u župnom dvoru u Voćinu kod Slatine uzgaja čak 350 biljnih vrsta sa svih kontinenata

Zasadio je prvo rasadnik, mještani su mislili kako je to cvjetnjak. Bilo je to prije deset godina, kada je velečasni Mladen Štivin tek došao na župu u Voćin kod Slatine. Čak 350 biljnih vrsta, sa svih kontinenata, raste danas u tom pravom malom botaničkom vrtu, tik do župnog dvora. I nije to sve - spravlja župnik od njih i ljekovite kreme, a koje koriste i zagrebačke balerine i stjuardese u Dubaiju!

- Još dok sam bio dječak, jedini suveniri koje bismo donosili s putovanja bile su biljke, i tako smo činili svi, i mama i tata, i braća i sestre – započinje 39-godišnji Štivin, rodom iz Davora. Voćinska je crkva do temelja srušena u ratu, a kada je on stigao u župu, nova se još gradila. Rat su preživjela tek tri oraha i jedan jasen.

Kako bi uljepšao okoliš, ali i priskrbio hlad hodočasnicima, napravio je mali rasadnik. Župljani nisu ni znali što to mladi svećenik "smjera", sve dok 2010. nije raširio sadnice posvuda uokolo. I sami su mu tada pohitali s biljkama u rukama, a jednom su kupili i čak 50 ruža. Dom su u tom vrtu, s vremenom, našli i sibirski limun, i judino drvo, rajska ruža, 40-ak vrsta tulipana, eukaliptus, ali i ginko i araukarija, koji su preživjeli ledeno doba. Rodila je tu ove jeseni i kadarka, iščezla vinova loza od koje se pravio prvi hrvatski pjenušac u Slatini. Čak su i profesori s fakulteta u Zagrebu dolazili u Voćin popisivati župnikove kultivare.

Svjestan kakvo blago ima u vrtu, počeo je "mućkati" i kreme. Prve je napravio za sebe, i to od nevena, pa je pokoju poklonio župljanima, a sada po njih u mali Voćin dolaze, doslovce, sa svih strana. Petnaestak različitih ljekovitih pripravaka nastaje u župnom uredu, a najtraženija je mast od gaveza.

Smilje za ljepotu, propolis za herpes

- Ona je dobra za kostobolju i reumu. Spravlja se od korijena gaveza, svinjske masti, voska za učvršćivanje, maslinovog ulja i eteričnog ulja od, primjerice, lavande, da baš ne mirišu po svinjskoj masti – otkriva on. Maceracijom, namakanjem biljaka u maslinovom ulju, izvlači ljekovitost iz njih, a neke se i peku u svinjskoj masti.

- Kremu od smilja jako često traže žene, valjda za ljepotu, za zatezanje lica, a od propolisa je korisna za herpes, dok ona od majčine dušice pomaže u borbi protiv prištića – nabraja velečasni. Snažne su to i guste kreme jer, ističe, ne štedi na biljkama koje u njih stavlja. Zašto i bi, kaže, jer ne treba po njih u šumu, nego samo prijeđe cestu. Cijene to i zagrebačke balerine.

- Jedna se mlada balerina ozlijedila i naša zajednička poznanica zamolila me da joj pošaljem kremu od gaveza. I tako je krenulo – prisjeća se Štivin, koji je je balerinama u Zagreb poslao već desetak krema. No, daleko ih je više "odletjelo" u Dubai, gdje jedna djevojka iz Voćina, Martina Božičković, radi kao stjuardesa pa svećenikove pripravke nosi i kolegama.

- Kad god Martina dođe u selo, napakiram joj raznih krema, od onih za ljepotu, do onih za zarastanje rana i opekline, neka joj se nađu – navodi. Završavali su njegovi "ljekovi" i u Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, no najviše ih ostaje u Voćinu. Poklanja ih župljanima kada čuje da ih nešto boli, ili oni već i sami dođu svećeniku po pomoć. Zahvali im se tako što pomažu u župi.

Mladen Štivin svira i čak 15-ak instrumenata, mahom tradicijskih, puhačkih, pa tako i slavonske gajde. Vodi i Kulturno umjetničko društvo u Ćeralijama, gdje pretežno žive Hrvati s Kosova, pa je naučio svirati i njihove instrumente. Trebalo mu je to, kaže, za folklor.