Muzej grada Šibenika završio je energetsku obnovu vrijednu 1,34 milijuna eura, kojom su unaprijeđeni uvjeti za očuvanje vrijedne kulturne baštine, smanjene potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova te osigurani suvremeniji uvjeti za rad zaposlenika i boravak posjetitelja. Tim je povodom u muzeju održana završna konferencija kojoj su nazočili šibenski gradonačelnik Željko Burić, ravnatelj ustanove Toni Brajković, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Maja Čeko te Nikica Bujas, član uprave izvođača radova, tvrtke Elektrolux građenje.
Bližimo se kraju ciklusa
Burić je izrazio zadovoljstvo uspješnom realizacijom još jednog važnog projekta obnove šibenskih kulturnih ustanova.
– Posebno mi je drago što se polako bližimo kraju ciklusa obnove naših kulturnih ustanova kakav nije zabilježen u novijoj povijesti Šibenika. Nakon energetske obnove HNK, danas obilježavamo završetak obnove Muzeja grada Šibenika, a uskoro će biti dovršen i projekt obnove Gradske knjižnice. Muzej ima nemjerljivu vrijednost za Šibenik jer čuva i predstavlja našu povijest, identitet i kulturnu baštinu. Ovim projektom stvoreni su uvjeti za novi iskorak u njegovu radu – istaknuo je gradonačelnik.
Obnova je obuhvatila zamjenu vanjske stolarije i sustava zaštite od sunca, toplinsku izolaciju krova, zidova i stropova, kao i rekonstrukciju sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, elektroinstalacija te rasvjete. Time su stvoreni kvalitetniji uvjeti za svakodnevni rad, održavanje kulturnih događanja i dugoročno očuvanje muzejske građe.
Brajković je naglasio važnost projekta za funkcioniranje ustanove.
– Energetska obnova Muzeja grada Šibenika bila je iznimno zahtjevan projekt, ponajprije zato što su djelatnici tijekom izvođenja radova ostali u zgradi, a dio muzejske građe morao je biti preseljen i posebno zaštićen. Zahvaljujući dobroj suradnji Grada, izvođača, nadzora, konzervatora i djelatnika muzeja, projekt je uspješno priveden kraju. Uz unaprjeđenje uvjeta za rad i čuvanje građe, projektom je obnovljen i podrumski prostor u kojem se nalazi dio najstarije ulice u gradu. To skriveno blago sada će biti dostupno našim sugrađanima i posjetiteljima – rekao je.
Pročelnica Čeko istaknula je kako vrijednost ovakvih projekata nadilazi same energetske uštede.
– Uspjeh ne trebamo mjeriti samo brojem prijavljenih i provedenih projekata, nego i brojem ustanova koje su zahvaljujući njima osnažene, ne samo u infrastrukturnom smislu, već i za daljnji razvoj i unaprjeđenje svojega rada – poručila je.
Donosi znatne uštede
Bujas je govorio o tehničkoj složenosti projekta.
– Umjesto kotlovnice na lož ulje, muzej sada ima toplinske pumpe za grijanje i hlađenje – rekao je.
Rezultati obnove pokazuju da je godišnja potrebna energija za grijanje smanjena za 12%, primarna energija za 43%, dok su emisije ugljikova dioksida manje za 61%. Uz energetske uštede, projekt je donio kvalitetnije uvjete za rad.