Dva važna zahvata
Idejno rješenje za projekt Batižele obuhvaća gradnju hotela, škola, sportske dvorane, podzemne garaže...
Nakon uklanjanja posljednjih količina troske s prostora bivšeg TEF-a, pred budućim projektom Batižele sada je potpuno slobodna površina od 22 hektara. Materijal koji je desetljećima bio dio industrijskog nasljeđa nije završio na novom odlagalištu, nego je iskorišten u završnoj sanaciji Plohe 1 na Bikarcu. Time su završena dva važna zahvata – očišćen je prostor buduće nove gradske četvrti i sanirano je staro odlagalište.
Dug i složen put
Šibenski gradonačelnik Željko Burić podsjeća da je put do današnjeg stanja bio dug i složen, od stečaja TEF-a i rješavanja vlasničkih odnosa do konačnog uklanjanja industrijskog otpada.
– To je nekada bila velika tvornica elektroda i ferolegura, prljava industrija na obali mora, praktički u kontaktu sa starom gradskom jezgrom. S vremenom je tehnološki zastarjela. U jednom trenutku sve je prodano Gradu za jednu kunu. Grad je na 22 hektara imao samo dugove, sve obveze postale su obveze Grada, dok vlasništvo praktički nije bilo moguće ostvariti jer je imovina bila opterećena hipotekama, založnim i razlučnim pravima i nizom drugih tereta. Kroz vrlo složenu pravnu proceduru i dvije odluke Vlade došlo je do dokapitalizacije i pretvaranja potraživanja u kapital. TEF je u međuvremenu otišao u stečaj i time je pravnoimovinski očišćeno područje – kaže Burić.
Fizičko čišćenje bilo je posljednji veliki korak. Ova troska je nakon provedenih analiza klasificirana kao inertni građevinski materijal te je prevezena na Bikarac, gdje je ugrađena u sanaciju Plohe 1.
– U procesu sanacije preostalo je približno 26.000 kubika materijala, a taj je materijal iskorišten za sanaciju i zatvaranje prvog odlagališta. Rezultat je svega toga to da je 22 hektara potpuno očišćeno. To je sada slobodan prostor u kojem više nema troske – zadovoljan je Burić.
Očišćeni prostor sada može prijeći u novu razvojnu fazu. Batižele su zamišljene kao nova gradska četvrt s hotelima, javnim sadržajima, sportskom infrastrukturom, garažama....
– U ovom trenutku potpuno smo, i pravnoimovinski i fizički, očistili lokaciju bivšeg TEF-a, odnosno lokaciju budućeg projekta Batižele. Za taj projekt imamo idejno rješenje koje je usvojeno. Ono podrazumijeva gradnju hotelskih kapaciteta, luksuznih hotela s pet zvjezdica, kapaciteta otprilike 400 kreveta, produžetak plaže, gradnju nove osnovne i srednje škole, glazbene škole, multifunkcionalne sportske dvorane, velike podzemne garaže i zona mješovite namjene – nabraja gradonačelnik i dodaje kako bi projekt trebao dobiti i novu prometnu poveznicu s D8, dok se na području vojarne Bribirskih knezova, čiji je dio materijala također iskorišten u sanaciji Bikarca, razvija projekt nove bolnice.
Istodobno se nastavlja razvoj sustava gospodarenja otpadom. Bikarac je županijski centar za gospodarenje otpadom, u vlasništvu Grada Šibenika. Burić naglašava kako se nakon uspostave novog sustava problem više nije kako otpad prikupiti i obraditi, nego što učiniti s materijalom koji nastaje nakon mehaničko-biološke obrade. Kao sljedeći veliki korak vidi gradnju energane.
Planira se energana
– Moramo biti svjesni da su energane nužnost Hrvatske. Ako želimo upravljati svojom budućnošću, moramo se riješiti i smeća i onečišćenja voda. Čist okoliš podrazumijeva čiste vode i kvalitetan način zbrinjavanja otpada. Nema ni turizma ni kvalitetnog života ako time ne upravljamo sami, nego ovisimo o nekome drugome. Dobili smo sredstva od Fonda za zaštitu okoliša za izradu studije opravdanosti gradnje energane na području Bikarca. Ta studija je gotova i pokazala je apsolutnu isplativost – govori Burić.
Prednost Bikarca vidi i u neposrednoj blizini industrijske zone Podi, gdje postoji potencijal za korištenje proizvedene energije.
– Praktički bismo spojili industrijsku zonu i energanu u jedan jedinstveni sustav proizvodnje i korištenja toplinske odnosno električne energije. Ostaje još potencijal korištenja CO2 koji bi energana stvarala. To bi bio zaokružen sustav – ističe.
Za energanu postoji lokacija i potrebna planska podloga, ali tek treba osigurati novac za gradnju.
– Treba pronaći izvor financiranja. Moj je stav da bi to trebala učiniti država, odnosno javne institucije ili jedinice lokalne i regionalne samouprave. Uvijek postoji i druga varijanta, koncesioniranje, ali stalno govorim o tome da moramo sami upravljati svojom sudbinom. Nadam se da ćemo pronaći načina da krenemo u gradnju – poručio je Burić.
