Najznačajnija sportska investicija grada Splita
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je kako je Grad osigurao sredstva za popravak krovova koji prokišnjavaju za vrijeme obilnih kiša, a koji nisu bili obuhvaćeni energetskom obnovom te najavio rješavanje kompletne izolacije do Uskrsa
Radovi na poboljšanju energetske učinkovitosti Športskog centra Bazeni Poljud vrijedni 67 milijuna i 100 tisuća kuna bez PDV-a završeni su u listopadu prošle godine, a o kakvoj se značajnoj investiciji radi prilikom obilaska su se uvjerili i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te gradonačelnik Andro Krstulović Opara i župan Blaženko Boban. Ravnatelj JU ŠO Split Tomislav Borozan posjetitelje je proveo kroz kotlovnicu i strojarnicu, glavne “baze“ ove obnove.
- Prva zima nam je test da sve profunkcionira u skladu s projektom. Sad raspolažemo s tri vrste energenata, uskoro i četiri jer uvođenje plina je pitanje dana, kroz centralni sustav upravljanja uštede su velike, a prvi pokazatelji opravdavaju očekivane vrijednosti. Na kraju sezone imat ćemo konkretne brojke, ali očekuje se niži trošak od 3 milijuna kuna. Podigao se i standard jer sad rade neki sustavi koji prije nisu bili u funkciji, poput podnog grijanja ili ventilacije, a osposobljena su i sva rasvjetna tijela - rekao je ravnatelj Borozan.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je kako je Grad Split osigurao sredstva za popravak krovova koji prokišnjavaju za vrijeme obilnih kiša, a koji nisu bili obuhvaćeni energetskom obnovom te najavio do Uskrsa rješavanje kompletne izolacije.
- U ovaj se objekt nije ulagalo 40 godina, a nakon sanacije krovišta idemo i u zamjenu parketa, kako bismo omogućili još kvalitetniji boravak i sportske aktivnosti brojnih korisnika, posebno djece - rekao je gradonačelnik.
Potpredsjednik Vlade, ministar Predrag Štromar zahvalio je gradonačelniku i njegovom timu na suradnji oko ovog projekta kojim se podignuo standard čitavog objekta. Najavio je i nove načine sufinanciranja energetske obnove koje priprema resorno Ministarstvo, u prvom redu za zgrade javne namjene na kojima se u vrijeme gradnje, prije 30 i više godina, nije vodilo računa o energetskoj uštedi.
