Neinvazivna i prirodna metoda rastjerivanja u Koprivnici
Vrane i ostale ptice koje je smatraju prijetnjom vrlo je brzo opaze i pobjegnu. Naravno, jedan obilazak parka nije dovoljan, zato se radi u nekoliko navrata i u različito doba dana, kaže sokolar Vitold Košir
Nema grada koji ne muči muku s vranama koje se uoči proljeća dolaze gnijezditi u urbane dijelove, obično u teško dostupne krošnje visokih stabala.
Gradske vlasti u Koprivnici pokušavale su proteklih godinama tome doskočiti uklanjanjem gnijezda i orezivanjem vrhova drveća. To nije imalo prevelik efekt jer su vrane pronalazile druga mjesta za gniježđenje. A ne možete okljaštriti baš sva stabla u gradu.
Bez prirodnih neprijatelja
Osim toga, s vranama se mora postupati prema Programu zaštite divljači, a u skladu sa Zakonom o lovstvu. Ovisno o biološkim osobinama i ekološkim uvjetima u kojima obitavaju, specifičnosti staništa i mjesta pogodnih za razmnožavanje, Pravilnik o lovostaju određuje razdoblje u godini kada je strogo zabranjeno uznemiravati vrane radi gniježđenja, polijeganja jaja i brige za mladunce.
To razdoblje počinje već idući tjedan, točnije 1. ožujka i traje sve do 1. kolovoza. Dakle, u tih pet mjeseci nije moguće intervenirati ni ikako postupati prema vranama. Posebno se to odnosi na gnijezda s mladuncima, ma gdje bila.
Kako bi se preventivno djelovalo na gniježđenje vrana u centralnom gradskom parku, u parku kod autobusnog kolodvora i kod bolnice, Koprivnica u suradnji s Komunalcem od prošlog tjedna angažirala je iskusnog sokolara Vitolda Košira, koji će ovih dana u različito vrijeme obavljati biološku zaštitu pticama grabljivicama.
U koprivničkome Komunalcu tumače kako je riječ o neinvazivnoj i prirodnoj metodi koja se dulje vrijeme koristi na javnim površinama s ciljem smanjenja populacije vrana.
– Vrane i ostale ptice koje stvaraju buku i štetu u gradskim parkovima imaju više razloga zašto se zadržavaju i gnijezde baš na tim mjestima. Odgovara im visina i gustoća drveća, hrane imaju i više nego dovoljno jer se u parku, oko bolnice i na sličnim takvim mjestima kreće veći broj ljudi, a na takvim mjestima nemaju baš nikakvog prirodnog neprijatelja – tumači za Komunalac poznati sokolar Vitold Košir.
Kako kaže, on je najprije detektirao mjesta u Koprivnici i broj vrana, a nakon toga počeo s rastjerivanjem.
– Moja ptica Špela, vrste Harrisov jastreb, samom svojoj prisutnošću radi svoj posao. Vrane i ostale ptice koje je smatraju prijetnjom vrlo je brzo opaze i pobjegnu. Naravno, jedan obilazak parka nije dovoljan, zato se radi u nekoliko navrata i u različito doba dana. I to kako bi vrane dobile dojam da park više nije sigurno mjesto za njih, nakon čega odlaze. Ova vrsta zaštite provodi se u više navrata, ali vrlo je efikasna – naglašava sokolar Košir.
Orao nije imao posla
Špela je uvježbana da prati signale sokolara koji je pušta da slobodno leti parkom ili sjedi na grani. Kako je već navedeno, Harrisov jastreb ne dolazi u nikakav kontakt s pticama koje rastjeruje, već je sama njegova prisutnost dovoljna da vrane odu.
Uz njega, sokolar Košir koristi i druge vrste ptica, poput orla kojeg je također dovezao u Koprivnicu, no orao ovog puta nije imao posla. Biološka zaštita pticama grabljivicama nastavlja se i u sljedećim danima u Koprivnici.
