Koprivnica ima sedam počasnih građana
Prvi je najviše gradsko priznanje dobio bivši austrijski ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock, a posljednja povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević. Od ukupno sedam počasnih građana, najviše je nagrađenih znanstvenika, a među dobitnicima su i generali Gotovina i Markač
– Jako sam sretna što vidim našu lijepu Koprivnicu koja se ne razlikuje od najuređenijih gradova Austrije i Mađarske, s brojnim kulturno-zabavnim, ali i znanstvenim sadržajem. Mislim da će vaši sinovi i kćeri voljeti Koprivnicu s jednakim domoljubljem kao što je danas volim ja – poručila je povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević, posljednja počasna građanka Koprivnice, koja je to najviše gradsko priznanje dobila za prošlu godinu, i to zahvaljujući upravo znanstvenim radovima na proučavanju povijesti Koprivnice i Podravine. Pučku školu završila je u Koprivnici, a u susjednom Virju građansku školu, da bi školovanje nastavila u Zagrebu.
Od 1988. do umirovljenja bila je redovita sveučilišna profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje i danas živi.
Koprivnica ima ukupno sedam počasnih građana koji su primili ključeve grada. Na žalost, četvero više nije među živima. Najviše je nagrađenih znanstvenika, što puno govori, a među dobitnicima su i umirovljeni generali te jedan političar. Prvi počasni građanin postao je 1995. godine dr. Alois Mock, bivši ministar vanjskih poslova Austrije, koji je preminuo početkom lipnja prošle godine. Dr. Mock bio je jedan je od najzaslužnijih stranih političara za međunarodno priznanje Hrvatske, a Grad Koprivnica mu je povelju počasnog građanina, osim za pomoć u priznanju, dodijelio i za prijateljstvo i suradnju dviju država, kao i za doprinos izgradnje mira u svijetu, zaštitu ljudskih prava i širenje tolerancije među narodima.
Prijedlog Udruge branitelja
Pet godina nakon austrijskog političara, povelja je uručena prof. dr. Žarku Dolinaru, znanstveniku i sportašu koji je 1920. rođen u Koprivnici. Bio je svjetski stolnoteniski prvak i trostruki doktor znanosti, predavač na više fakulteta i kolekcionar. Skupio je najveću kolekciju autograma na svijetu, oko 77.000 potpisa. Umro je prije petnaest godina u švicarskom Baselu, gdje je i živio. Grad je 2006. godine počasnom građankom proglasio prof. Zlatu Bartl, koju su mnogi nazivali “teta Vegeta” jer je upravo ona osmislila mješavinu začina koju i danas proizvodi koprivnička Podravka. Rodom je iz Bosne i Hercegovine, a u Koprivnicu dolazi 1955. godine, kad započinje i njezina znanstvena karijera u suradnji s Podravkinim timom. Četiri godine kasnije počela je i proizvodnja Vegete. Umirovljena je 1976. i rado je govorila kako su je Koprivničanci lijepo primili i prihvatili.
– Ne bih mijenjala svoj život jer sam uvijek bila sretna kad sam nešto stvarala. Bila sam nemirna duha, voljela sam puno učiti, čitati, proučavati neke stvari koje nisu bile u mome fahu, pa i po cijenu nespavanja – ispričala je novinarima. Preminula je prije deset godina u koprivničkoj bolnici.
Počasni građani Koprivnice su i generali Mladen Markač i Ante Gotovina. Markač, rodom iz Đurđevca, povelju je primio 2013., a Gotovina dvije godine kasnije na prijedlog Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata ’91. Godinu dana nakon Gotovine laureat postaje primarijus Krešimir Švarc. Taj ugledni koprivnički liječnik preminuo je u veljači prošle godine. Rođen je 1925. u Zagrebu, a osnovnu i srednju školu završio je u Koprivnici. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i bio je prvi specijalist ginekolog u koprivničkom kraju, osnivač Službe za zaštitu žena, trudnica i majki s odjelima ginekologije, rodilišta i dispanzerom.
Nagrada za životno djelo
Izabran je i za ravnatelja Medicinskog centra, a grad u kojem je živio i radio nagradio ga je za izuzetne zasluge na području zdravstvene djelatnosti i unapređenju zdravlja.
Grad Koprivnica dodjeljuje i stepenicu nižu nagradu za životno djelo koju je dosad primilo dvadesetak zaslužnih pojedinaca. Među njima su i slikar i scenograf Zlatko Kauzlarić Atač, karikaturist Ivan Haramija Hans, akademik Dragutin Feletar, književnik Pajo Kanižaj, teoretičar književnosti Milivoj Solar i drugi. Za prošlu godinu nagradu je primila Ružica Špoljar, za izuzetan doprinos na području prosvjetno-pedagoškog, kulturnog i humanitarnog rada.
