Nakon pet godina pripreme projekta, u šumi Šumbar kod Karlovca počeli su radovi na istražnoj bušotini za geotermalnu energiju. Riječ je o pilot-projekt u sklopu provedbe projekta Korištenje geotermalne energije za potrebe grijanja u gradu Karlovcu, koji financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. uz nacionalno sufinanciranje u sklopu programa Energija i klimatske promjene. Izvođač radova vrijednih 1,068.781 eura jest STSI d.o.o. iz Zagreba, a radovi trebaju završiti do 1. travnja.
Bušotinski plac
– Zahvaljujem Gradu Karlovcu na financijskoj i stručnoj podršci, s obzirom na to da je u proteklih pet godina u dokumentaciju i sufinanciranje ovih radova uložio nešto više od 1,1 milijun eura. Sada uređujemo bušotinski plac gdje će uskoro stajati i bušotinski radni toranj i gdje će se raditi naša prva istražna bušotina. Nakon godina mjerenja, istraživanja i skupljanja podataka, istražna je bušotina predviđena na ovoj lokaciji, dubina će biti nešto više od 2,5 kilometara i na toj dubini očekujemo pronaći vodu s temperaturom dostatnom za korištenje u centralnom toplinskom sustavu – kazao je Vlatko Kovačić, direktor gradske tvrtke Geotermika koja vodi projekt. Gradonačelnik Damir Mandić kazao je kako je, u sklopu pripreme projekta i postavljanja bušotine, trebalo odraditi niz administrativnih poslova, posebice što se tiče prostorno-planske dokumentacije, čime su stvoreni uvjeti da se topla voda iz ovih izvora može dovesti do centralnog gradskog toplinskog sustava.
– Sav je posao proteklih pet godina bio nužan preduvjet da bismo mogli početi raditi sada, potom prvu istražnu bušotinu, a onda i da vrela voda odavde dođe do centralnog toplinskog sustava; projekt geoterme i jest koncipiran da se 8000 korisnika Toplane grije putem obnovljivih izvora energije. Postoje određene poteškoće, taj rizik istražne bušotine prilično je velik financijski zalogaj u kontekstu gradskog proračuna, najmanje pet milijuna eura. Sva istraživanja koja su odrađena i ljudi koji su proteklih godina na bilo koji način vezani za ovu temu imaju jake argumente da baš ovdje treba krenuti s istražnom bušotinom. Kucali smo na mnoga vrata, i dalje kucamo. S Ministarstvom gospodarstva i Agencijom za ugljikovodike imamo dobru komunikaciju. Novac za istražnu bušotinu nastojimo pronaći izvan proračuna Grada Karlovca. Iako je ovo mali korak na dugom putu koji smo dosad napravili i iako je pred nama još mnogo koraka, svi koji su sudjelovali u ovome projektu na bilo koji način mogu biti zadovoljni – poručio je gradonačelnik Damir Mandić, koji je sa suradnicima obišao lokaciju na Šumbaru.
Ova istražna bušotina, nada se Vlatko Kovačić, ujedno bi trebala biti i prva proizvodna bušotina.
Zeleni grad
– Nakon bušenja odradit ćemo testiranje ležišta, gdje ćemo dobiti podatke koji nas zanimaju; temperaturu i kemijski sastav vode te njezinu količinu. Nakon toga ćemo zatražiti dozvolu Ministarstva gospodarstva za pridobivanje te geotermalne energije, potpisati ugovor s Republikom Hrvatskom za njezino korištenje i kasnije ju je moguće koristiti u centralnom toplinskom sustavu – kazao je V. Kovačić. Razvojem projekta zadovoljan je i Zdravko Eremić, direktor Gradske toplane Karlovac.
– Za Gradsku je toplanu projekt korištenja geotermalne energije za grijanje iznimno važan. Tvrtka je provedenim projektom revitalizacije vrelovoda napravila pretpostavke za uvođenje obnovljivih izvora energije, a ovo je najefikasniji način da ih, dugoročno gledano, naš centralni toplinski sustav i koristi, čime bismo bili usklađeni s direktivama EU – dodao je Zdravko Eremić. Korištenje geotermalne energije za grijanje Karlovca, po riječima gradonačelnika D. Mandića, dio je nastojanja da Karlovac bude energetski zelen grad.
– Ovo je najvrjedniji i najveći projekt, dio zelene priče u kojoj je i energetska obnova javnih zgrada, postavljeni solarni kolektori na vrtiće i škole, zamjena postojeće javne rasvjete i 9000 svjetiljaka onima koje koriste LED tehnologiju. Karlovac je i prvi grad u Hrvatskoj koji je napravio javnu rasvjetu po ESCO modelu, što će idućih desetak godina donijeti uštede do 70 posto – kazao je D. Mandić.