Nakon 40-ak godina gradimo nove škole, sva djeca će ići na nastavu ujutro

U intervjuu za Lokalni gradonačelnik Poreča Edi Štifanić kazao je da kreću u izgradnju osnovne škole na Finidi i područne škole u Žbandaju, a kao jedan od najvažnijih projekata u 2017. godini istaknuo je dovršetak izgradnje nove kanalizacijske mreže i rekonstrukcija postojeće, što je sve zajedno više od 80 kilometara. Nezadovoljan je novom poreznom reformom i kaže da se za prvih šesnaest dana ove godine uprihodili, temeljem te reforme, čak 20% manje poreza na dohodak u odnosu na proteklu godinu.

Poreč kao turistička destinacija obara rekorde. Koji su planovi za nadolazeću turističku sezonu i koje investicije su glavni aduti za privlačenje turista?

- Poreč je proteklih godina doživio neke od najvećih investicija u turizmu uopće u Hrvatskoj. Nadomak Poreča, kraj Zelene lagune, izgrađen je vodeni park – Aquacolors, dok je otočić Sv. Nikola nasuprot porečke starogradske jezgre potpuno obnovljen, te je sad jedan od najljepših resorta u Hrvatskoj – poznat kao Valamar Isabella Island Resort.

Osim investicija u privatnom sektoru, Grad je, povlačenjem gotovo pola milijarde kuna iz EU fondova, krenuo u izgradnju nove kanalizacijske mreže i rekonstrukciju stare. EU Projekt Poreč najveći je projekt u javnom sektoru na ovim područjima, a dovršetkom radova, više od 6.300 novih korisnika bit će spojeno na mrežu odvodnje. Kontinuirano ulažemo u naše plaže i infrastrukturu, kako bismo održali visoke standarde u Poreču, kako za naše sugrađane, tako i za goste -.

Koji su projekti planirani u 2017. godini?

- Nakon četrdesetak godina, rasteretit ćemo Osnovnu školu Poreč, krećemo u izgradnju osnovne škole na Finidi i područne škole u Žbandaju. To su dva projekta koja će obilježiti ne samo 2017. godinu, već i školske dane brojnih porečkih osnovaca i njihovih roditelja. Napokon će sva porečka djeca polaziti nastavu u jutarnjoj smjeni, što ostavlja više vremena za slobodne aktivnosti i druženje s roditeljima.

Škola na Finidi planirana je za 600 učenika, a dobit će i trodijelnu sportsku dvoranu, s nekoliko vanjskih igrališta i parkiralištem za nastavnike, roditelje i autobuse. Sveukupna površina škole i dvorane bit će više od 9.000 metara kvadratnih, s više od 20 razreda za svih osam godina. Tu su i kuhinja, blagovaonica, knjižnica i prostor za razne priredbe.

Područna škola u Žbandaju imat će oko tisuću kvadrata za stotinu učenika od prvog do četvrtog razreda. Uz školu, koja će imati kuhinju, blagovaonicu, zbornicu i svlačionicu, sagradit će se i manja sportska dvorana i parking. Činjenica je da je Mjesni odbor Žbandaj jedan od najbrže rastućih na našem području, u kojem škola već sad ima 80 učenika. K tome, nova dvorana služit će i stanovnicima za potrebe MO-a, rekreaciju za starije i drugo. Očekujemo da će radovi u Žbandaju početi u veljači i da će biti gotovi do početka rujna, dok bi se gradilište za školu na Finidi trebalo otvoriti u travnju, a rok dovršetka je rujan 2018. godine.

U 2017. bit će i brojnih drugih projekata – Grad će se preko Ministarstva poljoprivrede kandidirati za sredstva EU fondova za gradnju dječjih igrališta u Kukcima i Stranićima, potom rješavanje nerazvrstanih cesta u Grbini i Valkarinu, te za gradnju još jednog vrtića u Varvarima, kao i za novi društveni dom u Novoj Vasi. Pri kraju je glavni projekt za obnovu Zavičajnog muzeja Poreštine, najstarijeg istarskog muzeja, za što će se kandidirati na EU fondove. Uskoro se kreće i u uređenje javnog kupališta u gradu kod marine, za što je dobiven novac Ministarstva turizma, a uredit će se i sanitarni čvor te parkirna površina. Među brojnim projektima, predviđenim u proračunu Grada za 2017. godinu, ističe se i sanacija nove plohe odlagališta komunalnog otpada s reciklažnim dvorištem i sortirnicom otpada na Košambri, za što se od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost očekuje 17,5 milijuna kuna.

Međutim, svakako je najvažniji dovršetak izgradnje nove kanalizacijske mreže i rekonstrukcija postojeće, što je sve zajedno više od 80 kilometara - .

Na što ste posebno ponosni od onoga što je realizirano tijekom 2016. godine?

- Drago mi je što navedeni EU Projekt Poreč vrlo dobro napreduje i što je dosad odrađen veliki dio posla. Također, veseli me to što je upravo protekle godine potpisan Ugovor o izgradnji posljednjeg, južnog dijela porečke obilaznice, čime će cijela obilaznica, u dužini od 10 kilometara, biti dovršena.

Izgrađena je i šetnica na Peškeri, uvali u samom centru grada, a uređene su i plaže na sjevernom djelu Poreča – na Materadi i u Červar Portu.

Početkom godine obnovljen je dio gradske rive, od carinskog gata do hotela Palazzo, a nastavilo se i sa izgradnjom novih polivalentnih igrališta. Pa su tako napravljena u Velom Maju i Baderni s ogradom, reflektorima i klupama. Trenutno Poreč ima 102 dječja igrališta, od kojih je 27 polivalentno -.

Projekt Zdravi grad se u gradu Poreču godinama uspješno i predano razvija. U što se sve ulaže i koji su daljnji planovi na tom polju?

- Zdravi grad djeluje u Poreču od 1993. i vrlo je specifičan primjer lokalne organizacije ovog svjetskog projekta na razini Hrvatske mreže Zdravih gradova. Gradska se vlast opredijelila za osnivanje gradske institucije, Fonda Zdravi grad Poreč. Pritom Grad u najvećoj mjeri osigurava potrebne resurse - prostor koji se nalazi kod Doma zdravlja, stručne kadrove, opremu i financije. Ispitivanja potreba pokazala su da je građanima važna psihosocijalna potpora koju ne osiguravaju postojeće institucije ili ne u dovoljnoj mjeri. Žitelji Poreča žive i rade u okruženju male zajednice, koja je, međutim, značajno turističko i tranzitno središte. Karakterizira ga neujednačena dinamika života i rada ljeti i zimi, intenzivna izloženost brojnih obitelji stresu te miješanje stanovništva i prijenos brojnih pozitivnih, ali i negativnih europskih trendova kao što su nasilje, agresija, osamljenost i ovisnosti. U razdoblju od 2016. do 2022. godine, Zdravi grad intenzivno će raditi na zdravlju mladih, obitelji i podršci zdravom odrastanju djece, skrbi o potrebitima, mentalnom zdravlju te održivom razvoju, sigurnosti i ekologiji u zajednici -.

U kojoj je fazi izgradnja južnog dijela obilaznice Poreča?

- Izgradnja porečke zaobilaznice počela još 2008. godine u sjevernom dijelu grada, dok je dosad dovršeno oko sedam kilometara zaobilaznice u vrijednosti 50 milijuna kuna. U tijeku je izgradnja posljednjeg kilometra i pol zaobilaznice, što financiraju Hrvatske ceste, čime će ta cesta u potpunosti preuzeti funkciju ceste D75 koja prolazi samim centrom grada i povezuje gradske aglomeracije Novigrad, Poreč i Vrsar međusobno, kao i sve njihove turističke kapacitete. Izgradnjom zaobilaznice u punom profilu, promet s gradske cestovne mreže preusmjerit će se na prometnicu lociranu na rubno gradsko područje. Osim toga, smanjit će se gužve na rotorima prema Plavoj i Zelenoj Laguni, prema autokampovima i naseljima na cesti prema Funtani i Vrsaru čime će se povećati sigurnost u prometu, omogućiti olakšan pristup Poreču kroz nekoliko novih ulaza i izlaza u grad -.

Poreč je jedan od domaćina Europsko prvenstvo u rukometu 2018. Što će se sve uređivati za ovaj važan događaj za grad?

- Zasigurno je jedan od glavnih „krivaca“ što je Poreč domaćin Europskom prvenstvu u rukometu 2018.(EURO 2018) i infrastruktura koju imamo. Dvorana Žatika je već 2009. godine ugostila Svjetsko prvenstvo u rukometu, a na nama je da ju za EURO 2018 "ušminkamo" – postavimo nove reflektore, uredimo svlačionice i postavimo montažne tribine. Vjerujem da ćemo se još jednom iskazati kao vrhunski domaćini ovako velikom događaju kao što je EURO 2018 -.

Kako će po Vašem mišljenju porezna reforma utjecati na lokalnu i regionalnu samoupravu?

- Smatram da bi građane i gospodarstvo trebalo porezno rasteretiti, međutim, ovakva porezna reforma je nepravedna. Sav teret smanjenja poreznih prihoda prebačen je na lokalnu samoupravu, dok se središnja država, koja upravlja s 90% poreznih prihoda, ne odriče ničega.

Radi se o drugoj poreznoj reformi u dvije godine kojom se smanjuju izvorni prihodi gradova i općina, što dovodi do još veće centralizacije države. To nikako nije dobro, jer smanjuje samostalnost u funkcioniranju gradova i povećava ovisnost o nekolicini činovnika i birokrata u Zagrebu.

Zbog porezne reforme, gradovi će biti zakinuti za dio izvornih prihoda, što će rezultirati ili skupljom cijenom usluga ili smanjenjem opsega usluga koje pruža lokalna samouprava. Za prvih šesnaest dana ove godine uprihodili smo, temeljem te reforme, čak 20% manje poreza na dohodak u odnosu na proteklu godinu -.

Što mislite koji je glavni problem s kojim se susreću gradovi u Hrvatskoj?

- Nedovoljne ovlasti u obavljanju poslova i pružanju usluga od interesa za građane, kao i nedostatna sredstva kojima bi financirali te poslove i usluge, odnosno, kojima bi osigurali primjeren standard za svoje građane, zasigurno je veliki problem za sve gradove. Drugi problem s kojim se gradovi susreću je centralizirana država – u brojnim slučajevima, umjesto da bude partner u razvoju gradova, država isti taj razvoj koči ili usporava. Uzmite za primjer našu poslovnu zonu Buići-Žbandaj, koju je Grad prodao svojim poduzetnicima i obrtnicima po vrlo povoljnoj cijeni. Država se nakon više od 10 godina „sjetila“ da je to njeno, pa sad i poduzetnici i mi, kao Grad, imamo puno problema -.

Kakva je situacija s nezaposlenošću u Poreču?

- Na Poreč, kao i na sve ostale gradove na obali, značajno utječe sezonalnost poslova. Međutim, kao Grad, kontinuirano pomažemo sugrađanima kod pronalaska poslova, a u 2015., kod porečkih je poduzetnika zabilježen i porast broja zaposlenih od 8,8%. Grad u okviru svog Programa poticanja razvoja poduzetništva dodjeljuje potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje, a odnose se na povrat sredstava po osnovu uplaćenih obveznih doprinosa iz i na bruto plaću za novozaposlene osobe. Osim tih potpora, velik broj osoba iskoristi mogućnost potpore za novoosnovana poduzeća i obrte, te se na taj način nezaposlene osobe odluče ući u poduzetništvo i samozaposliti se. Kroz program potpore poljoprivredi, indirektno se pomaže i zapošljavanje u tom sektoru, a ulaganje u razvoj poduzetničkih zona i izgradnjom Poduzetničkog inkubatora u Žbandaju utječe se na povećanje poduzetničkih aktivnosti -.

Grad podržava i razne aktivnosti Turističko-ugostiteljske škole "Antun Štifanić" u cilju povećanja interesa za upisom programa za deficitarna zanimanja, a s tim u vezi, Grad već dugi niz godina provodi program sezonskog zapošljavanja učenika srednjih škola Poreča u okviru koje mladima nastoji osigurati partnerski odnos s poslodavcima, potpomoći boljem protoku informacija o sezonskim poslovima koji se u Poreču nude te razviti sustav kojim će se regulirati status sezonski zaposlenih učenika i studenata. Ne zaboravimo i na poticanje školovanja mladih ljudi za deficitarna zanimanja dodjelom stipendija -.

Ima li prostora za otvaranje novih radnih mjesta i gdje ih Vi vidite?

- Prostora za otvaranje novih radnim mjesta ima i vidim u poduzetničkim i poslovnim zonama, poduzetničkom inkubatoru, poljoprivredi, te naravno u turizmu. Grad će u 2017. godini izraditi stručnu studiju mogućnosti produženja turističke sezone u Poreču. Vjerujem da će navedena studija dati smjernice za produženje turističke sezone u Poreču i na taj način smanjiti negativne efekte sezonskog zapošljavanja te stvoriti mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta -.

Idete li po novi mandat za gradonačelnika Poreča i što možete obećati svojim sugrađanima?

- O kandidatu za gradonačelnika odlučit će stranka sa svojim tijelima. Snaga IDS-a je u našem zajedništvu i siguran sam da će naš kandidat ostvariti odličan rezultat, koji već godinama ostvarujemo na izborima u Poreču, te tako osigurati kontinuitet u vođenju Grada. Ne mislim se kandidirati, a osobno ću maksimalno podržati IDS-ovog kandidata. Stoga pozivam sve koji su već tri mandata glasovali za mene, da podrže novog IDS-ovog kandidata -.