Jedan od najvažnijih umjetničkih projekata godine
U postavu "Princip nade", koji se prostire na tri etaže, naći će se i dosad neizlagano djelo glasovitog kipara
Nakon punih šezdeset godina, a u povodu 110. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kipara hrvatske i europske moderne Vojina Bakića, u Gradskom muzeju Bjelovar u četvrtak, 29. siječnja otvara se velika izložba "Vojin Bakić: Princip nade". Riječ je o prvoj opsežnoj prezentaciji Bakićeva stvaralaštva u njegovu rodnom gradu još od 1966. godine, čime ovaj kulturni događaj nadilazi lokalne okvire i postaje jedan od najvažnijih umjetničkih projekata godine.
Bik i fragmenti miniranog spomenika
Izložba ostaje otvorena do 18. travnja, a njezin koncept, razvijen u suradnji s renomiranim kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW, potpisuje kustosica Hana Ćurak. Arhitektonski postav oblikovale su Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, umjetnikove unuke i nasljednice njegova opusa, čime izložba dobiva i snažnu osobnu, obiteljsku dimenziju.
Arhitektonski postav oblikovale su Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, umjetnikove unuke i nasljednice njegova opusa
Vojin Bakić (1915. – 1992.) bio je jedan od ključnih kipara 20. stoljeća, poznat po radikalnom modernističkom izrazu i monumentalnim javnim skulpturama koje su obilježile prostor bivše Jugoslavije, ali i međunarodnu umjetničku scenu. Njegov opus duboko je prožet temama slobode, otpora, solidarnosti i ljudskog dostojanstva, a unatoč osobnim tragedijama i povijesnim lomovima, Bakićevo stvaralaštvo nikada ne gubi vjeru u mogućnost pravednijeg društva. Upravo na toj ideji temelji se i naziv izložbe – "Princip nade".
Izložbeni postav raspoređen je na tri etaže Gradskog muzeja Bjelovar – u podrumu, prizemlju i na prvom katu – te donosi pregled ključnih faza Bakićeva umjetničkog razvoja. Poseban naglasak stavljen je na cikluse Razlistale forme i Svjetlonosne forme, u kojima se Bakić udaljava od figuracije i razvija prepoznatljiv apstraktni jezik temeljen na svjetlu, refleksiji i dinamici materijala. Među reprezentativnim djelima nalaze se različite varijante skulptura Bik i Torzo, kao i rijetko izlagana skulptura Istovremenosti iz kasnih šezdesetih godina.
Posebnu pozornost javnosti zasigurno će privući dosad nikada javno izlagano djelo nastalo na Korčuli, koje se prvi put predstavlja upravo u Bjelovaru. Riječ je o iznimno važnoj skulpturi iz Bakićeve kasnije faze, nastaloj tijekom njegova boravka na otoku, gdje intenzivno istražuje odnos prirodnog okruženja, volumena i svjetla. Djelo je desetljećima bilo pohranjeno izvan dosega javnosti, poznato tek manjem krugu stručnjaka, a za potrebe ove izložbe stručno je restaurirano i dokumentirano.
Izložba će se moći razgledati oo 18. travnja, a koncepciju razvijenu u suradnji s renomiranim kolektivom Što, kako i za koga/WHW potpisuje kustosica Hana Ćurak
U izložbu su uključena i djela iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar, među kojima se posebno ističu sačuvani fragmenti izvornog Spomenika strijeljanima/Poziva na ustanak iz 1947. godine, posvećenog umjetnikovu bratu Slobodanu Bakiću. Spomenik je miniran početkom devedesetih godina, a njegova replika vraćena je 2010. u Spomen-park Borik, čime se dodatno otvara pitanje odnosa prema kulturnoj baštini i kolektivnom pamćenju.
Suvremeni umjetnici David Maljković, Miloš Trakilović i Sara Salamon pozvani su da vlastitim radovima stupe u dijalog s Bakićevim opusom, preuzimajući ključne napetosti njegova stvaralaštva – između prošlosti i budućnosti, nasilja i emancipacije, arhive i potencijala – te ih prevode u kontekst današnjeg svijeta.
Centar za prezentaciju opusa
Izložba se održava u posebno simboličnom trenutku: riječ je o prvoj izložbi u obnovljenom prostoru Gradskog muzeja Bjelovar, ali i o projektu koji se realizira u godini kada grad obilježava 270. obljetnicu osnutka. Važan dio inicijative odnosi se i na buduću Kuću Bakić, čijom će se rekonstrukcijom Bjelovar pozicionirati kao središnje mjesto za istraživanje i prezentaciju Bakićeva opusa.
Izložba je realizirana u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, uz potporu brojnih nacionalnih institucija, a pokrovitelji su predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.
