Karlovac nikad nije bio veće gradilište; obnavljaju se kulturne građevine, komunalna infrastruktura po cijelome gradu pa i u povijesnoj Zvijezdi, što je desetljećima najavljivano, provode se projekti vrijedni milijune eura, planiraju novi koji bi trebali gospodarski ojačati grad i Karlovčanima dati još bolji životni standard. To je bio povod za razgovor s Damirom Mandićem, gradonačelnikom Karlovca.
Na sredini ste mandata: jeste li zadovoljni, koje biste projekte izdvojili?
Svaki projekt ima svoju važnost i svrhu. Nastavili smo na tragu prvog mandata intenzivno raditi. Ipak, moram izdvojiti projekte koji nisu direktno u nadležnosti gradske uprave, već hrvatske Vlade, iako smo kao uprava svoje obveze u tim projektima odradili i odrađujemo istog časa. Nijedna Vlada kao trenutačna još od Domovinskog rata nije u Karlovcu pokrenula i realizirala ovoliki broj državnih projekata: obrana od poplava, cestovna infrastruktura s naglaskom na obilaznicu Turnja i rotor Logorište, drugi kolosijek Karlovac – Leskovac. Ovi projekti zalog su gospodarske i demografske budućnosti Karlovca.
Aglomeracija, zamjena vrelovoda – koliko su ti projekti važni za gospodarski razvoj grada?
Definitivno je projekt aglomeracije iznimno važan za sve aspekte razvoja grada i bolji standard građana jer ćemo napokon u svim gradskim četvrtima imati kanalizaciju, ali i sigurniju vodoopskrbu. Moram reći da smo uza sve probleme i prepreke imali sreću s izvođačima. Odnos je partnerski, svjesni smo njihovih problema oko cijena i radne snage, ali i oni uvažavaju naše zahtjeve koji nisu mali, pogotovo kad se radi o samim radovima, ali i kvaliteti radova. Obnova vrelovoda osigurat će budućnost grijanja za gotovo 8000 obitelji sljedećih 50 godina. Nastojat ćemo je i širiti.
Osim komunalnih projekata, puno se ulaže u obnovu kulturnih objekata, gotovo nikada nije bilo toliko obnova u isto vrijeme – koliko je to bilo teško postići?
Iskoristili smo sva sredstva iz Fonda solidarnosti. Svi objekti, a tu govorimo o Mihalićevoj kući na Gazi, Maloj zgradi gradske uprave, Hrvatskom domu, zgradi Kamoda i Muzeja, su u proceduri projektiranja cjelovite obnove. Kao i kod OŠ Dragojle Jarnević, imamo podršku Ministarstava. Svi objekti dobit će vrlo brzo i konkretne namjene. Posebno su mi važni ovi projekti u Zvijezdi. Karlovačka županija osigurala je sredstva za klizišta Suci i Vukmanić i neke manje projekte. Dobro smo to odradili.
Što nosi aglomeracija, cjelovita obnova komunalne infrastrukture u Zvijezdi, staroj gradskoj jezgri?
Obnova Zvijezde je projekt svih projekata. Ovo je bio zadnji trenutak da krenemo u tu vrstu obnove koja je, zapravo, nulta točka za sve daljnje razvojne planove najstarijeg dijela Karlovca. Izdvojili smo velika vlastita sredstva kako bismo obnovu realizirali. Radujem se svim radovima. Očekujem i reakciju privatnih vlasnika jer ovo što mi imamo nadaleko nitko nema. Uvjeren sam da ćemo već polovinom 2024. vidjeti prve rezultate.
Kada će Karlovčani moći u kino u svom gradu?
Otvorenje je početkom rujna. Obnova kina Edison za nas nije bila samo materijalna obnova nego i pitanje stanja svijesti. Ako je moguće obnoviti Edison, onda je sve moguće. Pokazalo se da je moguće! Osim audiovizualnih umjetnosti, kino će biti i mjesto koje će pričati našu karlovačku turističku priču naslonjenu na kulturnu baštinu. Ovdje ističem i da će Karlovac biti jedini grad koji će u istoj godini urediti objekte nazvane po Tesli i Edisonu. Karlovac spaja nespojivo!
Još jedno kultno mjesto u gradu, Hrvatski dom, u konstrukcijskoj je obnovi, slijedi li i cjelovita?
Da. Posebno smo se potrudili oko Hrvatskog doma. Istinabog, teško bi bilo bez Fonda solidarnosti, ali tu nam je zaista uskočilo Ministarstvo kulture i medija i zajedno s njima radimo dalje. Zorin dom, Edison, Hrvatski dom – tri mjesta koja će pružiti svima u kulturi grada Karlovca izvanredne uvjete za rad. Sve će biti vrlo brzo. A o memoriji starijih Karlovčana prema Hrvatskom domu ne treba ni pričati.
Prostor nekadašnje vojarne Luščić planirate pretvoriti u potpuno novo naselje. O čemu se radi?
Vrtić ima građevinsku dozvolu i kreće javna nabava, tu smo dobili i sredstva iz NPOO-a, ali veći iznos je kreditno zaduženje, uskoro ćemo dobiti i građevinsku dozvolu za novu školu. Svi objekti moraju biti održivi, odnosno projektirani po principu zelenog, digitalnog i pametnog što je uvjet UPU-a Luščić. U sljedećem koraku razvijat ćemo javne sadržaje. Vjerujem da će novi ITU prepoznati naše planove.
Unatrag 40-ak godina govori se o geotermalnoj energiji u Karlovcu, a konkretno se radi otkad je Grad osnovao svoju tvrtku. Dokle se stiglo?
Riješili smo papirnati dio za istražno bušenje. Nemamo dovoljno vlastitih sredstava. Očekujemo podršku Vlade i Ministarstva gospodarstva. Cilj je, na tragu naših strateških zelenih usmjerenja, grad grijati geotermalnom energijom i razvijati ostale mogućnosti, od poljoprivrede do turizma. To je višegodišnji projekt. Posebno nam je važno da je prepoznat i putem EU financiranja te da smo dobili određena sredstva iz tzv. Norveške omotnice. Idemo naprijed.
Karlovac je zauzeo visoko mjesto na hrvatskoj turističkoj karti, dokazao da i kontinentalne destinacije privlače turiste. Koliko su tome pridonijele i kvalitetne manifestacije?
Nama je važno da su Karlovčani prepoznali manifestacije kao svoje. Nakon toga došla je pozitivna klima koja se onda oslikava i u turističkim brojkama. Karlovac ima svoje četiri rijeke, kulturnu baštinu, Zvijezdu i Stari grad Dubovac, Akvatiku, Muzej Domovinskog rata na Turnju, Teslin centar, Edison, svoje parkove, restorane, manifestacije. Sve to nosi turističku priču našega grada.