Osijeku predstoji jedan od najvećih prometnih zahvata u posljednjih nekoliko desetljeća, cjelovita obnova gotovo četiri kilometra Strossmayerove ulice, čija se vrijednost procjenjuje na više od 50 milijuna eura. Projekt uključuje rekonstrukciju prometnice, tramvajske i biciklističke infrastrukture, nogostupa i komunalnih sustava, a gradonačelnik Ivan Radić istaknuo ga je kao trenutačni najveći osječki prometni prioritet na panelu "Gradovi koji rastu: promet, turizam i infrastruktura", održanom u sklopu 13. kongresa Hrvatskog društva za ceste i željeznice Via Vita u Rovinju.
Preseljenje remize
Ulaganje u obnovu Strossmayerove obuhvatit će kolnik, nogostupe, parkirališta, tramvajsku prugu, biciklističke staze i zelene površine, uključujući drvored. Uz prometnu infrastrukturu, planirano je i rješavanje komunalnih problema, obnova kolektora te unapređenje odvodnje oborinskih voda na području Retfale.
– To nam je sada prioritet i najveći izazov – rekao je Radić, posebno istaknuvši važnost ponovne uspostave punog tramvajskog prometa prema zapadnom dijelu Osijeka. O veličini ulaganja govori i usporedba s gradskim proračunom. Naime, vrijednost projekta, kako je kazao, odgovara polovini proračuna koji je Radić zatekao 2021. godine, a iznosio je oko 100 milijuna eura. Zbog toga je za njegovu provedbu nužna suradnja s Hrvatskim cestama.
Među ostalim važnim prometnim projektima izdvojio je denivelaciju čvorišta kod Portanove, rekonstrukciju križanja Vukovarske i Trpimirove ulice te gradnju nove sjeverne obilaznice, koja bi dugoročno dodatno smanjila prometno opterećenje gradskih ulica.
Osijek istodobno nastavlja modernizirati javni prijevoz, pri čemu tramvajski promet ostaje njegova glavna okosnica. U obnovu tramvajske infrastrukture dosad je uloženo oko 45 milijuna eura, a u grad je stiglo deset novih niskopodnih tramvaja. Očekuje se isporuka još deset, kao i 19 novih električnih autobusa.
Važan preduvjet za daljnje širenje tramvajske mreže je preseljenje remize, projekt procijenjen na oko 80 milijuna eura. Njegovom realizacijom otvorila bi se mogućnost povezivanja Juga II i Donjeg grada tramvajskom prugom.
– Premještanjem remize, izmjenom zakona u Saboru, dobivamo situaciju na kojoj već dugo radimo, a to je spoj Juga II i Donjeg grada tramvajskom prugom, čime bismo zaokružili cijeli grad – rekao je Radić. Podsjetio je i na 71 kilometar biciklističkih staza te nastavak ulaganja u različite oblike održive mobilnosti.
– Ulažemo jako u javni prijevoz i to se vidi i po broju putnika – kazao je.
Jedan od ciljeva prometnog razvoja Osijeka jest izmještanje tranzitnog i teretnog prometa iz užeg gradskog središta. U tom je kontekstu važan završetak Koridora Vc prema Mađarskoj, koji Osijek povezuje s Budimpeštom i europskom prometnom mrežom, naglašavaju u gradskoj upravi. Teretni promet planira se usmjeravati prema istočnom dijelu grada i gospodarskoj zoni Nemetin, gdje se susreću cestovni, željeznički i riječni promet. Među važnijim ulaganjima je terminal za rasute terete vrijedan oko 35 milijuna eura, koji će imati cestovnu i željezničku povezanost.
Smanjenje pritiska
Poduzetnička zona Nemetin trenutačno je popunjena oko 95 posto, a Grad je za njezino proširenje od države dobio dodatnih 36 hektara zemljišta, procijenjenih na približno 13 milijuna eura.
Radić je upozorio i na sve veće prometne potrebe koje prate gospodarski razvoj. U odnosu na 2021. godinu, u Osijeku danas radi oko pet tisuća ljudi više, a nezaposlenost je smanjena približno 54 posto. Zbog toga se prometna rješenja moraju planirati i izvan administrativnih granica grada, osobito kada je riječ o povezivanju s okolnim općinama poput Antunovca, Bilja i Erduta.
– Ako ljudima omogućite kvalitetan javni prijevoz, smanjujete i pritisak automobila na sam centar grada – zaključio je Radić.
Na panelu su sudjelovali i riječka gradonačelnica Iva Rinčić, velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenica splitskoga gradonačelnika Matea Dorčić te pročelnik zadarskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Darko
Kasap.