Obilježili smo nedavno Dan Europe, obljetnicu povijesne Schumanove deklaracije i ideje o novom obliku političke suradnje u Europi. Kad se govori o dobrim stranama ulaska Hrvatske u Europsku uniju, najčešće se govori o novcu koji je na raspolaganju iz EU fondova. U tom pogledu osobito se ističe Grad Osijek, koji je hrvatski rekorder u povlačenju novca iz EU fondova u 2021. i 2022. godini. Napredak uz pomoć EU fondova u Osijeku najbolje se ogleda u infrastrukturnom razvoju.
Pročistač, podvožnjak...
Među najvećim projektima koje je uz pomoć EU fondova provela osječka gradska uprava ističu se izgradnja pročistača otpadnih voda, vrijedan 49,9 milijuna eura, obnova osječke Tvrđe od 17,1 milijuna eura, izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L. B. Mandića za 10,6 milijuna eura, izgradnja i opremanje IT poslovnog centra u osječkom IT parku od 8,7 milijuna eura, sanacija odlagališta u Sarvašu za 9.368.545.26 eura i drugi.
– Za cilj smo si zadali pronaći što više sredstava iz alternativnih izvora financiranja za projekte kojima želimo razvijati naš grad i to smo i učinili te ćemo raditi i dalje. Pomno pratimo sve raspisane natječaje i pozive EU i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kao i ostalih ministarstava te analiziramo koje bismo od nama prioritetnih projekata mogli prijaviti u zadanim okvirima. Vjerujem kako ćemo zahvaljujući europskom novcu i dalje pridonositi podizanju kvalitete života naših sugrađana – poručuje osječki gradonačelnik Ivan Radić.
U ovome trenutku u javnome sektoru na području grada u tijeku su čak 84 projekta ukupne vrijednosti 350 milijuna eura, od kojih je gotovo polovica europski novac. U Osijeku se, ističe gradonačelnik, gradi, odnosno dograđuje pet vrtića, ukupne vrijednosti 6,5 milijuna eura.
– Usporedbe radi, u posljednjih 30 godina u Osijeku su izgrađena ukupno dva. Osijek će uskoro dobiti i najmoderniju tramvajsku infrastrukturu vrijednu 35 milijuna eura, a njome će voziti deset novih niskopodnih tramvaja vrijednih 25 milijuna eura čija je izrada u tijeku. Traju i radovi na uređenju i opremanju koncertne dvorane u osječkom Kulturnom centru, prve u povijesti Osijeka, vrijedni 1,7 milijuna eura. Uz EU sredstva započeli su i projekti energetske obnove zgrada Dječjeg vrtića Mačkamama, Barutane, Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Obnavlja se i vodoopskrbna i kanalizacijska gradska mreža u vrijednosti od 21,8 milijuna eura. Do konca ove godine ostvarit će se stoljetni osječki san, kada će se Donji i Gornji grad spojiti najdužom šetnicom uz Dravu u ovom dijelu Europe. Taj projekt stoji 13 milijuna eura – navodi Radić.
Rekonstrukcija središta
– Zamašnjak tomu svemu su i sredstva iz ITU-a koja su u prošlom financijskom razdoblju iznosila 40 milijuna eura za 19 jedinica lokalne samouprave kroz Urbanu aglomeraciju Osijek. Još veći iskorak su sredstva koja smo dobili za novo financijsko razdoblje, 55 milijuna eura, dakle 15 milijuna više nego što smo imali do sada na raspolaganju, a u njega ulazi deset jedinica lokalne samouprave, odnosno devet manje nego u prošlom sazivu – napominje on.
Putem ITU mehanizma Grad Osijek tako planira prijaviti financiranje sljedećih strateških projekata: Gradska knjižnica, rekonstrukcija kompleksa Gradski vrt, revitalizacija parka Zrinjevac i zgrade sportske dvorane, rekonstrukcija glavne tržnice, uređenje središta grada Osijeka, rekonstrukcija javne infrastrukture gradske četvrti Retfala; nabava električnih školskih autobusa te rekonstrukcija zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. U planu je izgradnja biciklističkih staza (Huttlerova, Tenja, Vukovarska, Josipovac) te uređenje sportsko-rekreacijske infrastrukture u okviru bajera (Jug II, Tenja Adica...)
– Uz pomoć novca iz europskih fondova provodimo projekte koji potiču gospodarstvo i podižu kvalitetu života naših sugrađana. Na valu ovih velikih investicija Osijek naočigled raste, a to potvrđuju i gospodarski pokazatelji. Osijek ima rekordnu zaposlenost, kao i rekordno nisku nezaposlenost. No, nema stajanja. Planiramo nastaviti ovom dinamikom kako bismo našem gradu dali nove i ljepše vizure, ali i sadržaje kakve zaslužuje slavonska metropola – zaključuje gradonačelnik Ivan Radić.