ČAZMA
Primarno ilustrator i grafičar, Aleksandar Marks bio je glavni crtač prvog hrvatskog crtanog filma u boji, “Crvenkapica” iz 1954. godine
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je monografija o animatoru, grafičaru, ilustratoru i slikaru Aleksandru Marksu koju je uredila Maja Cepetić Rogić, ravnateljica Gradskog muzeja Čazma. Monografija je tiskana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Čazme, a objavljena je lani u povodu 100. obljetnice Marksova rođenja te 20. obljetnice postojanja Galerije Aleksandar Marks utemeljene u sklopu Gradskoga muzeja u Čazmi, grada u kojem je 1922. rođen Marks. Nakladnik je Centar za kulturu u čijem je sastavu Gradski muzej Čazma.
Malo poznat
Na samom početku promocije okupljene je pozdravila glavna ravnateljica NSK, prof. dr. sc. Ivanka Stričević. Uz urednicu, o monografiji su govorili voditeljica Galerije Aleksandar Marks Gradskoga muzeja Čazma Jadranka Kruljac-Sever, profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Frano Dulibić, umirovljeni sveučilišni profesor, filmski teoretičar i kritičar Hrvoje Turković te voditeljica Grafičke zbirke NSK Tamara Ilić-Olujić.
Primarno ilustrator i grafičar, Aleksandar Marks bio je glavni crtač prvoga hrvatskog crtanog filma u boji, “Crvenkapica” iz 1954. godine. Uz animaciju bavio se i ilustriranjem knjiga, udžbenika, časopisa, tjednika, dizajnom, a kraće vrijeme i stripom. No iako nagrađivan u zemlji i inozemstvu, ostao je nepoznat čak i u lokalnoj sredini. Stoga se ovom znanstveno-stručnom publikacijom želi naglasiti važnost lika i djela Aleksandra Marksa, ali i popularizirati njegova ostavština koja se čuva u Memorijalnoj zbirci Aleksandra Marksa i čini stalni postav galerije u Čazmi koja nosi njegovo ime. Na promociji u Zagrebu bila je postavljena i popratna izložba odabranih radova Galerije Aleksandar Marks i Grafičke zbirke NSK.
Izniman umjetnik
– Kao kustosica Zbirke, susrela sam se s Aleksandrom Šacom Marksom nekoliko puta. Nemalo sam bila zbunjena koliko svoj rad nije smatrao važnim te koliko je bio nezadovoljan svojim postignućima. Ono što sam vidjela u njegovim radovima predstavljalo je iznimnog umjetnika, ali i onog koji se nije znao promovirati. Šacino nezadovoljstvo bilo je odraz njegove melankolije pa, prema riječima Fadila Hadžića, ‘kad danas pogledate stare fotografije iz studija crtanog filma, on je (Aleksandar Marks, nap.a.) uvijek skriven negdje u trećem redu, a manje daroviti su u prvom’ – navela je voditeljica Galerije Aleksandra Marksa Jadranka Kruljac-Sever u osvrtu na život i rad tog samozatajnog umjetnika iz Čazme.
