Samoborski koruzni kruh novo je nematerijalno kulturno dobro
Udruga Etno fletno zaštitila je tradiciju pripreme osnovne životne namirnice koja se i dalje njeguje u selima Hrastina, Farkaševec i Domaslovec. Receptura se od tada, pokazala su istraživanja, nije pretjerano mijenjala
Novi je to uspjeh samoborske tradicijske gastronomije. Udruga Etno fletno proces zaštite "Samoborskog koruznog kruha" uspješno je privela kraju te je uvršten na listu nematerijalnih kulturnih dobara RH. Umijeće pripreme kukuruznog kruha živa je tradicija spravljanja osnovne životne namirnice u selima Hrastina, Farkaševec i Domaslovec koja seže u 14. i 15. stoljeće.
Višestoljetna tradicija
Nekada je bilo rašireno u kontinentalnoj Hrvatskoj, no jedino se u okolici Samobora održalo do danas kao tradicijsko zanimanje malog broja žena krušarica, koje ovo umijeće vežu uz vlastitu obiteljsku povijest.
Spravljanje samoborskoga koruznog kruha prenosilo se generacijama u obitelji i zajednici, a receptura se, kako potvrđuju podaci Milana Langa s početka 20. stoljeća, nije značajnije mijenjala posljednjih stotinjak godina. Suvremene krušarice danas, kao i nekad, samoborski koruzni kruh prodaju na tržnicama rezan na kriške i umotan u bijeli papir, a u odnosu na druge vrste kukuruznog kruha specifičan je po tijestu koje je slađe, nabijeno i izrazito mrvičaste strukture.
Na projektu zaštite najangažiranija je bila Udruga Etno fletno koja čuva i promovira samoborske narodne običaje i tradiciju.
– Od ideje do realizacije protekle su dvije i pol godine te su odrađene mnoge radionice, prikupljena su iskustva mnogih poznatih krušarica sa samoborskog područja, traženi su dokazi, recepti i fotografije te su uzorci podvrgnuti raznim analizama. Kruh je nekada bio doručak, ručak i večera, glavno jelo i desert. Zaista sam sretna i ponosna što smo ga uspjele zaštiti – rekla je predsjednica Udruge Etno fletno Marija Lindić. Najstarija i najpoznatija kumica na Dolcu, Anastazija Novoselec iz Domaslovca, koruzni kruh priprema i prodaje 70 godina, a traže ga svi kupci, ne samo iz Hrvatske već i inozemstva.
– Za dobar koruzni kruh važni su domaći sastojci, kukuruz i kvasac te krušna peć. Veliki kruh peče se i po tri sata – rekla je Anastazija istaknuvši kako je ponosna na svoju djecu i unuke koji nastavljaju tradiciju. Važnost "umijeća pripreme koruznog kruha" kao nematerijalnog kulturnog dobra odražava se u osjećaju pripadnosti zajednici koja ga proizvodi.
Put prema europskoj zaštiti
– Sretna sam, ponosna i zahvalna Udruzi Etno fletno. Samoborski koruzni kruh je iznimno važan i zato zajedničkim snagama nastavljamo na putu prema europskoj zaštiti – rekla je gradonačelnica Petra Škrobot te zahvalila Udruzi Etno fletno na tome što svoja umijeća prenose na nove generacije jer tako, kako kaže slogan Udruge, brinu da nigdar ne zgine ono kaj je od starine.
Uz prepoznatljive proizvode "Rudarsku greblicu", "Samoborsku češnofku" i "Bermet" koji s ponosom nose cijenjenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u EU, robnu marku Samoborsku salamu te kremšnitu, čije je umijeće pripreme također zaštićeno na nacionalnoj razini, sigurno će i samoborski koruzni kruh krenuti u proces zaštite njegove izvornosti na europskoj razini.
Koruzni kruh i sve ono što se nekada uz njega jelo, namaz od čvaraka, čvarci, češnofke, pekmezi, kiselo mlijeko, gibanice, sir i vrhnje te druge domaće delicije mogle su se u subotu degustirati na Trgu kralja Tomislava.
