Do početka 2020.
Scenarist i redatelj Vanja Vinković je priopćio da radnja serijala otkriva začetke totalitarnih ideologija i pokreta koji su poharali europski kontinent tijekom 20. stoljeća, pri čemu je Srednja Europa "bila sustavno uništavana od obje nedemokratske i nehumane vlasti"
Dokumentarni filmski serijal pod radnim naslovom "Fiume crno - crveno Rijeka", scenarista i redatelja Vanje Vinkovića, snimat će se za Hrvatsku radioteleviziju u produkciji Istra Filma iz Rijeke, a ugovorom je dogovoreno šest epizoda u trajanju od 50 minuta, pri čemu će serijal biti završen do siječnja 2020. kad Rijeka očekuje status Europske prijestolnice kulture, a Hrvatska predsjedavanje Europskom unijom.
Vinković je priopćio da radnja serijala gledateljima otkriva začetke totalitarnih ideologija i pokreta koji su poharali europski kontinent tijekom 20. stoljeća, pri čemu je Srednja Europa, kojoj pripada Hrvatska, "bila sustavno uništavana od obje nedemokratske i nehumane vlasti".
Ističe kako će se tim serijalom posljedice totalitarnih režima, iako različitog trajanja, posebno raščlaniti kroz stručne, znanstvenim činjenicama potkrijepljene izjave i vjerodostojnim svjedočanstvima sudionika povijesnih događanja.
Ta su događanja, kaže, obilježila riječku povijest posljednjih stotinjak godina - od osnutka prve totalitarne države, fašističke okupacije, boljševičkog pokreta, nacističke uprave, komunističkog prevrata i propasti socijalističkog sustava (1945.-1990.), borbe za samostalnost hrvatske države i otpora velikosrpskoj agresiji u Domovinskom ratu (1991.-1995.).
Tu su, dodaje Vinković, i nedovršeni i/ili promašeni tranzicijski postupci, euroatlantska udruživanja, "do totalitarnih izazova našeg vremena i Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine".
Inače, Vinković je u ranijim izjavama kojima je najavljivao svoj projekt isticao kako se u zadnjih tridesetak godina, osmišljavajući, osnivajući i uređujući u Rijeci raznovrsne medijske proizvode za različitu publiku, suočio s profesionalnim izazovima koje su izravno poticali tehnološka dostignuća, ali podjednako sveopće političke i društvene mijene.
Tako je, za portal Hrvatskog kulturnog vijeća, pad Berlinskog zida i blokovske podjele svijeta, uspostavu novoga svjetskog poretka, referendumsku odluku izlaska iz komunističke Jugoslavije i uspostavu demokratske Hrvatske, pretvorbu dogovorne socijalističke privrede u kapitalističko tržišno gospodarstvo, Domovinski rat, euroatlanske integracije, četvrtu industrijsku revoluciju naveo kao teme kojima se bavio. One su, tvrdi, presudno i djelatno utjecale na živote svih hrvatskih naraštaja rođenih do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Vinković navodi kako se stariji od 35 godina sjećaju složenosti svih tih procesa, što ih čini izravnim svjedocima jednog, u povijesnim mjerilima, čudesnog vremena kojeg dijele s vršnjacima diljem svijeta.
Mlađi pak naraštaji, rođeni kasnih 1990-ih i u 2000-ima rasli su s virtualnim doživljajima svijeta i "internetiziranim“ međuljudskim odnosima, što ih u liberaliziranom društvu uglavnom određuje kao pojedince usmjerene poglavito na vlastiti probitak, oslobođene tradicionalnih vrijednosti i ograničavajućih pravila.
