U Šibeniku je svečano otvorena obnovljena i nadograđena zgrada Državnog arhiva u Mandalini, čime je ova ustanova dobila suvremene uvjete za čuvanje, zaštitu, obradu, digitalizaciju i predstavljanje arhivske baštine. Investicija je vrijedna 5,5 milijuna eura i u cijelosti je financirana bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Čitaonica i izložbeni segment
Nova zgrada prostire se na 2450 četvornih metara, a čak 1300 četvornih metara namijenjeno je arhivskim spremištima. U njima će biti moguće pohraniti oko 10.000 dužnih metara arhivskog gradiva. Time su višestruko povećani dosadašnji spremišni kapaciteti, što je jedan od najvažnijih rezultata projekta za ustanovu koja danas čuva 412 fondova i zbirki s približno 2900 dužnih metara gradiva, nastalog od 14. do 21. stoljeća.
Vrijednost ugovorenih radova na rekonstrukciji i nadogradnji iznosila je 4,557.447 eura, dok je ukupna vrijednost investicije, uključujući opremanje, dosegnula 5,5 milijuna eura.
Projektom su dobivena nova spremišta, uređeni su i radni prostori za zaštitu, sređivanje, digitalizaciju i restauraciju arhivske građe, suvremeni uredski prostori te sadržaji namijenjeni korisnicima i javnosti – čitaonica, izložbeni i multimedijalni prostor. Na taj način, po riječima Nataše Mučalo, ravnateljice Državnog arhiva u Šibeniku, novi prostor objedinjuje temeljne stručne poslove Arhiva s mogućnošću kvalitetnijeg predstavljanja njegove građe građanima, istraživačima i posjetiteljima.
U novim uvjetima radit će 16 djelatnika Državnog arhiva u Šibeniku, ustanove koja je nadležna za područje cijele Šibensko-kninske županije i nadzire zaštitu dokumentarnog i arhivskog gradiva 333 javna i privatna stvaratelja te vlasnika i posjednika gradiva. Pred ustanovom su, uz redovite stručne poslove, veliki zadaci na daljnjoj obradi i digitalizaciji gradiva.
Otvorenje nove zgrade označilo je važan trenutak i za Šibenik. Gradonačelnik Željko Burić istaknuo je da se prostor nekadašnjih vojnih i zapuštenih objekata u Mandalini posljednjih godina sustavno transformira u zonu novih obrazovnih, kulturnih i javnih sadržaja. U neposrednoj blizini već djeluju Katolička škola, Studij energetike i Veteranski centar, dok su planirani i Centar za mlade te Vatrogasni dom.
– Ovo je presjek svega onoga što se događa u Šibeniku – kazao je gradonačelnik, povezujući obnovu arhiva s nastojanjem da se u gradu stvaraju kvalitetni uvjeti za razvoj kulturnih i obrazovnih institucija.
Važnost investicije za očuvanje nacionalne i lokalne baštine istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, podsjetivši da je kroz sustavna ulaganja posljednjih godina značajno unaprijeđena arhivska infrastruktura u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Andrej Plenković precizirao je u svom obraćanju da je od 2020. godine u državne arhive diljem Hrvatske uloženo oko 90 milijuna eura te posebno naglasio važnost digitalizacije arhivske građe.
Bolji uvjeti za kulturu
– Državni arhiv je simbol države jer su u njemu pohranjeni dokumenti i građa koji govore o onome što su generacije prije nas radile i ostavile u baštinu – poručio je premijer. Naglasio je vitalnost grada Šibenika te podsjetio na investicije u kulturnu baštinu poput Hrvatskog narodnog kazališta, Muzeja grada Šibenika, Gradske knjižnice, Tvrđave i Interpretacijskog centra. Dodao je kako je Šibenik agilnim upravljanjem dokazao kako se kvalitetno mogu iskoristiti vrlo izdašni fondovi koji omogućuju revitalizaciju takvih objekata. Čestitajući na realizaciji projekta, premijer je rekao kako će djelatnici Državnog arhiva u Šibeniku imati zaista izvrsne uvjete za rad, osobito istaknuvši i važan proces digitalizacije.
Nova zgrada Državnog arhiva u Šibeniku tako ne predstavlja samo rješenje dugogodišnjeg prostornog pitanja nego i infrastrukturu za novi iskorak u očuvanju, obradi, digitalizaciji i dostupnosti pisanog nasljeđa Šibenika i Šibensko-kninske županije. Svečano otvorenje održano je u okviru Dana europske baštine, uoči 20. obljetnice osnutka šibenskog Državnog arhiva.