Kapitalno izdanje o Turopolju, koje na više od 700 stranica donosi pregled svih važnih pojmova vezanih za ovaj dragi i poviješću bogat kraj od prapovijesti do danas, nedavno je ugledalo svjetlo dana. Riječ je o “Turopoljskom leksikonu”, koji je upravo na samo Jurjevo, a i simbolički na Svjetski dan knjiga, predstavljen javnosti. Svečanoj promociji knjige koja se održala u srcu Velike Gorice, prigodno, ispred Muzeja Turopolja, nazočila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, v. d. gradonačelnika Krešimir Ačkar, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” Bruno Kragić, župan Plemenite općine turopoljske Juraj Odrčić te idejni začetnici i autori ovog vrijednog djela Katja Matković Mikulčić i Mladen Klemenčić.
Velik prihod
– Svi smo ponosni kad vidimo ukoričenu svu bogatu tradiciju vašeg Turopolja. Kroz bogatu prošlost od prapovijesti do danas, od rimske Andautonije do suvremenog života, od povijesnih ličnosti do naših suvremenika, zaista su brojni istaknuti pojedinci, umjetnici, znanstvenici, istraživači i profesori našli svoje mjesto u ovom izdanju – rekla je ministrica Obuljen Koržinek. Istaknula je da joj je u Turopolje uvijek drago doći, posebno zbog bogate baštine i kulturnih dragulja kojima odiše ovaj kraj, a upravo jedan takav je i spomenuti leksikon.
– Mnogo je u njemu podsjetnika na prelijepu turopoljsku etnografsku baštinu poput vezova poculica, ali pred nama je knjiga u kojoj ćete otkriti puno takvih detalja i priča. U registru zaštićene nematerijalne baštine nalazi se i turopoljski dijalekt i jurjevski ophodi upravo posvećeni Jurjevu, svom spomendanu – istaknula je ministrica. Ovom leksikonu prethodilo je izdanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja, koju je sa suradnicima priredio Mladen Klemenčić, od kojega je potekla ideja da se pristupi izradi leksikona. Tu ideju je podržao Grad pa je 2018. godine tim predvođen Klemenčićem, Ratkom Cvetnićem i K. Matković Mikulčić, u suradnji s Hrvatskim leksikografskim, krenuo u njegovu izradu.
– Važnost leksikografskih regionalnih projekata je velika. U prilog tome ide činjenica da takozvana opća leksikografska izdanja poput primjerice Hrvatske opće enciklopedije, neke jedinice obrađuju u manjem broju redaka ili ih uopće ne obrađuju jer nisu toliko relevantne za širu zajednicu, a i kriteriji za ulazak u takva izdanja puno su stroži. To ispravljaju regionalna izdanja – istaknula je K. Matković Mikulčić. Velika Gorica obrađena je u 91 retku i još 122 retka posvećena su naseljima u sastavu grada. Pojam Turopolja obrađen je u 522 retka. Natuknica Plemenita općina turopoljska najveća je natuknica sa 714 redaka.
Bit će i online izdanja
Turopoljski lug ima 181 redak. Franjo plemeniti Lučić obrađen je sa 195 redaka i spada među osobe s najvećom biografijom.
– U leksikonu je ostvaren jedan minuciozni pristup i uistinu sve ono što je bitno u našoj turopoljskoj povijesti ugledalo je svijetlo dana. Na svakoj stranici, u svakome citatu u tekstu odiše jedinstvo, odiše ono da su radili srcem i entuzijazmom te svima koji su tome pridonijeli od srca zahvaljujem – rekao je Ačkar dodajući kako će uskoro stići i online izdanje te da se nada da će leksikon biti glavna ljetna literatura.