TRAJE DO SUBOTE
Prema najavama organizatora u okviru festivala održat će se promocije novih izdanja dječjih knjiga, susreti dječjih književnika s djecom kao i gostovanje književnika u osnovnim školama u gradovima na području Vukovarsko – srijemske županije
Uz sudjelovanje književnika za djecu te okruglim stolom pod nazivom „5 minuta do 12 – za dječju knjigu“ u Vinkovcima je danas započeo Prvi festival dječje knjige.
- Postoji općenito problem knjige u Hrvatskoj jer hrvatski građani puno čitaju, ali ne kupuju knjige. Jako se puno piše i objavljuje. Imam priliku biti članom žirija raznih književnih natječaja i kada dobijete šezdesetak i više naslova ne možete reći da novih knjiga nema. To je ogromna produkcija za zemlju veličine kao što je Hrvatska. Vrlo je važno poslati poruku o važnosti čitanja, ali ne na internetu i s online platformi na kojima je sadržaj već unaprijed serviran nego je puno važnije uzeti knjigu u ruku. Sada su i škole krenule s online nastavom i sve se radi pomoću tableta. Koliko će oni poticati čitanje, to mi iz programa koje nude "Škole za život" nije jasno - rekla je nekadašnja urednica i novinarka Večernjeg lista Branka Primorac.
Prema najavama organizatora u okviru festivala će do 28. rujna, kada se festival zatvara, održati promocije novih izdanja dječjih knjiga, bit će tu i susreta dječjih književnika s djecom kao i gostovanje književnika u osnovnim školama u gradovima na području Vukovarsko – srijemske županije.
Na okruglom stolu govorila je i Andrijana Majstorović, spisateljica za djecu i suvlasnica i voditeljica online knjižare Tvornica snova, koja je govoreći na ovu temu kazala kako su građani vrlo često zasuti i negativnim statistikama o čitanosti knjiga. Prema njenim riječima posljednja takva statistika objavljena u medijima pred Noć knjige ovoga proljeća. Tvrdi kako se internet sve više koristi za popularizaciju knjige i to posebno među mladima i djecom koji ponajviše i koriste blagodati online tehnologija. Ističe i kako je upravo Internet mjesto na kojem se može puno razgovarati o knjizi, davati preporuke i kritike.
- Moramo se prilagoditi novim medijima. Do najmlađih čitatelja knjiga najlakše ćemo doći na način ako se knjižni sadržaj predstavi motivirajuće i s entuzijazmom. Problem dječje knjige treba spustiti do obiteljskog doma jer koliko kod napravili sjajne programe u školama i knjižnicama, postoji cijelo razdoblje neformalnog obrazovanja do djetetove šeste godine. Ako u tom razdoblju razvoja roditelji djeci nisu čitali, niti ih poticali da sami čitaju, onda smo u velikom problemu - zaključila je Majstorović.
